Dan državnosti uz hvalospjeve i kritike

Zanimljivo je da je slovenski predsjednik Janez Drnovšek odbio sudjelovati na glavnoj proslavi u Ljubljani na kojoj je – kako je protokolom utvrđeno – trebao govoriti samo premijer Janez Janša. Kako je objasnio, time je htio ukazati na stanje u državi, a ono „nije dobro“. U razgovoru za komercijalnu televizijsku postaju POP-TV, nekoliko sati prije početka proslave Drnovšek je rekao kako nije htio igrati ulogu statista i slušati pohvale.U Hrvatskoj se, uz hvalospjeve, od državnoga vrha mogla čuti i pokoja kritika. "Hrvatska je stabilna i uspješna zemlja – to je naoko jednostavna, ali iznimno važna činjenica koja ponekad na prvi pogled nije evidentna", "zemlja je danas drugačija, bolja i naprednija", "maksimalno je ubrzan hod prema EU i NATo-u", "neki dan je naša karta za Uniju potvrđena" – nizao je predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader i poručio "naša je budućnost danas sigurna":

"Čini mi se ponekad da je potrebno ovako jednostavnim riječima govoriti o našim uspjesima, jer ponekad u nas nepravedno prevladavaju drugi tonovi i ponekad razne vrste, uglavnom jalovog nadmudrivanja, a kad što i namjerno plasiranih nejasnoća, zamagljuju stvarnu sliku Hrvatske i stvarnu procjenu zajedničkih uspjeha svih naših predanih radišnih dobronamjernih i domoljubnih ljudi." U svom je govoru Sanader ipak pokušao dotaknuti tlo, ali svojim riječima je objasnio s kojim se glavnim problemima Hrvatska danas suočava. "Nisam zanijekao da još uvijek pred nama ima i ozbiljnih izazova. A to su borba za pravednije društvo koja uključuje odlučnu borbu protiv korupcije i mita, borba protiv nezaposlenosti i općenito napor za ostvarenje većeg životnog standarda svih građana," rekao je premijer.

Govor predsjednika države Stjepana Mesića i ovoga puta bio je puno provokativniji. Podsjetio je da je Hrvatska ovaj produženi vikend tek zaokružila Danom državnosti – u petak je državni praznik bio Dan antifašističke borbe, koji je za neke u Hrvatskoj još uvijek kontradiktoran. "Postoje neki nesporazumi," opisao je njihove stavove Mesić i podsjetio da su pobjednici antihitlerovske koalicije zaključili da sve tvorevine nastale voljom agresora i okupatora moraju nestati: "Niti Mandžukuo, niti Slovačka, niti Ljotićeva Srbija, niti Rupnikova Slovenija, ni NDH, dakle, nisu imali nikakve šanse." Bez okolišanja Mesić je opisao što bi se dogodilo da Hrvati nisu bili u antifašističkoj borbi: "Vratio bi se kralj Petar II. Karađorđević, došao bi i njegov ministar obrane Draža Mihajlović, i Hrvata bi, ja moram to ipak reći, nestalo. Jedna trećina bi vjerojatno pobjegla, jednu trećinu bi pobili, a jedna trećina bi se asimilirala. Mi bismo danas o Hrvatima govorili kao o povijesnoj činjenici." Poznavajući hrvatsku političku scenu, ponovno će biti reakcija je li tim podsjećanjima i upozorenjima bilo mjesta za Dan državnosti. Predsjednik države je procijenio da jest.