Dan sa najviše "novih" na burzi u New Yorku - tiho propao i prošao bez "Googlea"

Prošli četvrtak je trebao biti "big day" na Wall Streetu. Povod je trebao biti doista jedinstven nakon 12. veljače 1998 - dana kada je puknuo mjehur od sapunice vrtoglavog leta vrijednosti dionica internet i telekomunikavijskih tvrtki poznatih pod zajedničkim nazivom "dot-com company". Od onda se nikad više nije dogodilo da je ravno deset tvrtki najavilo lansiranje svojih dionica na "Wall Street" kao što se trebalo dogoditi prošli četvrtak. Tu je bila jedna tvrtka iz sektora nano-tehnologije, jedan hotelski koncern, tri proizvođača medicinskih aparata, jedna propagandna agencija čak i jedna web-stranica za homoseksualce ali perjanica tog "big daya" trebao je biti izlazak na burzu internet-tražilice "Google".

Naglašavamo - trebalo ali nakon što se oglasilo zvono burze u New Yorku nedugo nakon naše emisije prošlog četvrtka, od eksplozije "novih" ostalo je tek tiho puckanje. Oprezan optimizam je svakako na mjestu - konačno, nije nekidan direktor američke Federalne banke Alan Greenspan bez razloga još malo stisnuo kočnicu razvoja i povisio kamatnu stopu za još četvrt boda na 1,5%. Na to su ga natjerali konkretni podaci - i to upravo sa burze. Nove emisije dionica su upravo eksplodirale - u prvom polugodištu ove godine je to samo u Americi rezultiralo prometom od 833 milijuna dolara dok je to na čitavom svijetu bilo oko 2 milijarde - što je plus od 350 %. No velika opasnost za oporavak konjukture se već mjesecima kotura jer njen krvotok pokazuje previsok tlak. Zna se što teče u krvotoku gospodarstva, crna tekućina nafte i njena cijena je upravo prošli četvrtak još jednom skočila. Wall Street je istog trena morao malo sjesti da se odmori - a to znači pad dionica. Ovaj tjedan je pak i Wall Street morao iskazati rekordnu vrijednost Dow Jonesa za ovu godinu - ali naravno, negativnog rekorda.

Zato i od slavlja prošli tjedan nije ostalo baš mnogo: tri tvrtke su u posljednji trenutak otkazale lansiranje svojih dionica, tri su odgodile taj izlazak - do kada, piše u zvjezdama i samo četri su se odvažile i ponudile dionice ali po cijeni koja je bila niža od očekivane. Doduše, nisu svih 6 tvrtki imali istih razloga za odgodu: "Nanosys" - to je ona tvrtka iz Silicon Valeya koja razvija tehnologiju u kojoj se debljina poluvodiča mjeri već samo u nanometrima - radije je pokupila svoje dionice u vrijednosti od 100 milijuna dolara i odnjela ih kući jer stručnjak iz tog područja, Kitu Bindra smatra kako uvjeti na tržištu "doista nisu izgledali očaravajući". A ako nisu izgledali njima - ne znamo kome će: upravo su dionice "Nanosysa" bili već mjesecima "tajni tip" za ulagače gdje se već ove godine očekivao značajan rast.

No mnogo bučnije je puknuo mjehur izlaska na burzu dionica internet-tražilice "Google". Prvo, onima - vjerujemo već rijetkima među vama koji niti ne znaju što je to internet-tražilica to objasnimo i to sasvim ukratko: internet je isprva bio zamišljen kao svjetska mreža podataka i već onda nije bilo lako naći informaciju koju doista trebate. Tražilice su dakle web-stranice - Yahoo, Altavista ili eto Google - koje traže druge web-stranice sa podatkom koji tražite. Obzirom da je internet prestao biti samo mreža podataka nego ogromna košara prepuna smeća i sa tek rijetkim vrijednim informacijama - tražilice su postale dragocjenije nego ikad iako i same ne tako rijetko upućuju opet na smeće, čitaj - reklame. Konačno, i tražilice moraju ostvarivati profit. "Yahoo" je već izašao na burzu i eto, sada se odvažio i "Google". Ali neposredno pred izlazak na burzu je objavljeno je počinjena - citiramo odgovornog iz te tvrtke "glupava greška". No to nije tek "glupava greška" nego graniči sa kriminalom: "Google" nacionalnoj agenciji za promet dionicama nije prijavio kako je već dijelio svoje dionice šakom i kapom - točnije, 23 milijuna i 200 tisuća akcija i povrh toga, 5 milijuna i 600 tisuća opcija. Doduše, Goggle se nada kako će se izlaskom na burzu u njegove blagajne sliti ne milijuni nego milijarde - ali to je jasno i nedvosmisleno kršenje zakona o prometu dionicama. Neki tvrde kako je "Google" prekršio nepisano pravilo - pri emisiji dionica nije se prvo obratio nekoj velikoj banci ili investicijskom fondu koje tradicionalno, same pokupe vrhnje prije nego što dionice dođu do dioničara, nego je dionice ponudio putem interneta na svojevrsnu dražbu. Bilo kako bilo, "Google" očekuje globa - vjerojatno će to biti pedesetak milijuna dolara - ali u takvom svjetlu upustiti se u neizvjesnu avanturu izlaska na parket Wall Streeta - prošlog četvrtka se nikome nije učinila kao stvar koju treba svakako, odmah i smjesta učiniti.