"Danas znamo: 17. Juni 1953 je jedan od velikih dana njemacke slobodarske povijesti"-

Woche in Berlin tako je njemacki predsjednik Johannes Rau na svecanoj zajednickoj sjednici oba parlamentarna doma sazeo ne samo politicku vaznost praznika koji je obiljezio tjedan- pedesetu godisnjicu neuspjelog radnickog ustanka u nekadasnjem DDR-u nego i njegove kontroverze s obje strane bivse granice: na istoku je drzan sramnom pobunom protiv rezima, na zapadu, upeavo zato je do ujedinjenja zemlje bio nacionalni praznik. U zajednickoj drzavi je 17. Sesti zatim gotovo pao u zaborav- sve do ove godine.

"Zbog ideoloskih kontroverzi koje su ga pratile na zapadu zemlje- misli Rau dok je predsjednik Bundestaga, Thierse u prvi plan istakao cinjenicu sto je to- vec 53- bila prva evropska pobuna protiv komunizma, na sto su slijedile Madjarska, Cehoslovacka i Poljska. Iz perspektive istocnih Nijemaca , 17. sesti je bio u prvom redu datum poraza a na strani zapadnih do danas ostaje ne sasvim razjasnjeno pitanje zasto istocnoj subraci u njihovom otporu nisu pomogli.
"Na 50 tu godisnjicu i nakon 13 godina institucionaliziranog zajednickog zivota politicki zasloni su napokon pali, sada mozemo rekonstruirati sto se zbilja dogadjalo i sretan sam sto i akteri tih dogadjaja koji su medju nama mogu istupiti iz povjesne sjene i dobiti javno priznanje- rekao je Tierse, aludirajuci na oko 1300 jos zivih sudionika ustanka. Ali mozda i na cinjenicu da unatoc teskih posljedica koje su trpjeli u bivsem DDR-u do danas kao zrtve nisu dobili naknadu.
No, u svim je govorima u Bundestagu na svecanoj akademiji povodom pola stoljeca ustanka prevladavala rijec zajedno-gemeinsam- politicari vjeruju da je upravo taj datum ono sto bi moglo ojacati unutrasnji, jos uvijek ne stvarno uspostavljeni osjecaj istinske povezanosti dvaju po povjesnim iskustvima tako razlicitih dijelova zemlje:

Wolfgang Tierse:
"Nije li to datum koji podjednako pogadja sve Nijemce- i koji zato moze postati datum zajednickog, nepodjeljenog sjecanja istoka i zapada?"

No, 18. Su Berlöin vec pokretale druge teme- konkretno zajednistvo dvaju dijelova zemlje- koje trenutno najvise od svega povezuje i izjednacuje kriza- iako je na istoku sve dramaticnije, od nezaposlenosti- koja je gotovo dvostruko visa, do nezadovoljstva zaposlenih sto ni 13 godina nakon ujedinjenja uvjeti rada i zarade nisu izjednaceni s onima u bivsoj zapadnjoj Njemackoj. Metalske radnike u Saskoj, Berlinu i Brandenburgu je to navelo na strajk -dok poslodavce navodi na povlacenje vec ranije najavljenih novih invesrticija na istoku zemlje: svadja koja ionako napetu situaciju ne cini ugodnijom. No u parlamentu je ovog tjedna svadja koja o raznim reformskim temama plamti izmedju crveno-zelene koalicije vise bila igrokaz za javnost nego stvarna zavadjenost: nitko naime ne zeli biti proglasen blokatorom, svi se trude da barem atmosfera kad to vec nisu privredni pokazatelji, bude sto optimisticnija:

Kolegice dopustite medjupitanje kolege Schrödera...tu ne mogu reci ne, ne bih se usudila...gospodjo predsjednice frakcije, dopustite mi da vasu primjedbu po nalogu mog ministra unutrasnjih poslova odlucno odbacim... sretna sam sto moju primjedbu o nasem iskustvu u ophodjenju sa starijom gospodom koja neortodoksno misle niste shvatili kao iluziju na vas licno...tako je u Bundestagu danas izgledao veseli intermezzo izmedju sefice frakcije Zenih Sager i kancelara, u ulozi obicnog zastupnika koji postavlja pitanje- ne samo efektna parada za televizijsku publiku u izravnom prijenosu sjednice nego i tocna alustracija atmosfere u kojoj se dogadjalo prvo citanje vladinog prijedloga zdrvavstvene reforme: unatoc razlicitih stavova crveno-zelene koalicije i opozicije, s obje su strane emitirani signali u pravcu trazenja kompromisa. Sefica CDU-a Merkel na racun SPD-a:

"Morate odluciti hocete li sad opet postupati po principu vecina je vecina- ili cete se upustiti u ozbiljnu debatu koja ce o tako vaznom pitanju zaista voditi dalje samo ako zajednicki trazimo moguca rjesenja..."

Konzervativna opozicija naime formalno i dalje u potpunosti odbija vladine prijedloge, nudeci vlastiti koncept reforme zdrvavstvenog sistema:

uvodjenje pausalne participacije od deset posto za sve zdravstvene usluge, do visine od dva posto godisnje zarade te iskljucivanje zubarske protetike iz naknada drzavnog osiguranja, te ukljucivanje i primalaca socijalne pomoci medju one koji trebaju placati doprinose- zu obrazlozenje da se inace uvodi zdrvastvena zastita dviju kategorija. Isto tvrdi i SPD- ali ministraka zdravstva pri tome u prvom redu misli na visu kvalitetu usluga koje dobijaju privatno osigurani pacijenti. No, i oni koji su u drzavnim osiguravajucim blagajnama, uzivaju, kaze Ulla Scmidt, potpuno i kvalitetnu zastitu: Milijuni ljudi u svijetu nam zavide na tom zdrvastvenom sistemu koji osigurava zastitu svima, bez obzira na godine ili visinu izdvajanja..." Za crveno-zelene bi reforma prije svega trebala obuhvatiti iskljucivanje dosadasnjih nemedicinskih prava iz kataloga osiguranja- naknada placa u vrijeme bolesti ili trudnickih dodataka . Zu uvodjenje participacije od 15 Eura za svaki posjet specijalistima, koalicija se nada ustedi od oko osam milijardi godisnje odnosno samnjivanju naknade za osiguranja s dosadasnjih 14 i po na 13 posto od bruto place i time pojeftinjenja rada, po njima osnovnog preduvjeta za ponovni privredni rast. A to je opet ono od cega vlada ocekuje potvrdu uspjesnosti svih svojih reformskih planova- kako je istakao i sef frakcije SPD-a u Bundestagu, Müntefering:

Sasvim sam siguran da ce na kraju ove godine u Njemackoj sve drustvene grupe biti na pravoj strani, na strani obnove- koalicija dakle napreduje sto opozicija samo posrcuci slijedi- do kraja godine ce zemlja pod nasim vodstvom biti potpuno spremna za obnovu koju mi poticemo a vi to niste uspjeli napraviti...

Do tada medjutim ima mnogo posla, na domacem i vanjskom planu- pa i sasvim konkretnoga kao sto je njemacko sudjelovanje u evropskoj misiji za Kongo- o cemu Bundestag manat potvrdio s velikom suglasnoscu:

"Nas doprinos, doprinos savezne Republike Njemacke i Bundeswehra se sastoji u stavljanju na raspolaganje kapaciteta avijacije s avionima Transal, 4 leta tjedno od Frankfurta do Entebea u Ugandi. Osim toga, nas ce doprinos biti i stavljanje na raspolaganje brze medicinske pomoci- na vojnom arodromu u Kölnu ce stajati spüremna leteca bolnica airbus, koja se moze aktivirati u 24 sata i stici u Entebe, let do tamo traje 17 sati a na raspolaganju ce biti i avion A310 za transport ranjenika. Trece, pojacat cemo operacioni stab misije u Entebeo u dva do tri nasa stabska oficira- tako je ministra obrane Struck pred Bundestagom obrazlozio detalje njemackog sudjelovanja u evropskoj mirovno-vojnoj misiji za Kongo. Pod Francuskom komandom ona je ogranicenog trajanja, ima mandat Ujedinjenih Naroda i jasni cilj- sprijeciti humanitarnu katastrofu.
Osim toga njemacko sudjelovanje se izricito ogranicava na nevojna djelovanja, izvan bilo kakvih borbi i oruzanih akvcija- sto su sve preduvjeti i za njezino potvrdjivanje u Parlamentu, kako su unaprijed vec signalizirale sve politicke frakcije. Stoga se i parlamentarna debata nije vodila o za ili protiv same misije koliko je opozicija kritizirala opcenito ponasanje vlade. Misija kao evropska akcija, bez sudjleovanja Natoa mora biti iznimka, inace ce doci da daljih podjela u atlnatskom savezu, osim toga nedostaju dugorocne koncepcije kao cjelovit dio prevencije a ne gasenja sukoba kad su vec izbili- smatra strucnka CDU-a zta Evropu, Wolfgang Schäuble.
"Nije istina da mi vec dugo nismo uvjereni kako se nesrtenom razvoju u Kongu moramo suprotstaviti- ali ono sto nedostaje, sto opozicija vec dugo kritizira jest sto se to ne dogadja na temelju dugorocno promisljenog koncepta nego kao brza mjera za prizeljkivano sprecavanje humanitarne katastrofe. Onoi sto trebamo su medjutim cvrsti koncepti."
Za to se zalozio i ministra vanjskih poslova Fischer- po kojem je evropska misija mnogo vise nego sprecavanje samo humanitarne katastrofe- to je itekako i politicka operacija jer, citat: ako Afrika svoju strasnu nestabilnost izveze, pogodjena ce biti i Evropa.
Za crveno-zelenu vladu jedan od razloga za sto brzu dodatnu regulativu novog useljavanja- no zakon o tome ni ovog tjedna nije dobio potrebnu podrsku.

"Tko je za zakon... manjina; time proglasavam da Bundesrat zakon nije usvojio."

Tako je Bundesrat, kao sto se i ocekivalo, i u drugom citanju odbio crveno-zeleni prijedlog zakona o novom useljavanju stranaca, jednom vec od strane ustavnog suda ukinutog zbog formalnih razloga. Jedan od konzervativnih prigovora je i na aroganciju vlade, koja unatoc kritika, parlamentu po drugi puta podnosi potpuno neizmijenjenu varijantu- bez obzira sto ministra unutrasnjih poslova drzi da ima puno opravdanje za to.

U svakom slucaju, zakon je vracen na radnu grupu u kojoj ce predstavnici svih strana do jeseni traziti kompromis- a to znaci da cemo se i mi temom jos baviti- a za ovaj tjedan toliko iz Berlina, postovani slusatelji.