1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Del Ponte: “Gotovina i dalje na dohvatu hrvatskih vlasti”

Alen Legović27. travnja 2005

Jučer je u Luxembourgu održan prvi sastanak radne skupine Europske Unije i Hrvatske, osnovane nakon što je Ministarsko vijeće 17. ožujka odbilo otvoriti pristupne pregovore s Hrvatskom navodeći da vlada u Zagrebu ne surađuje u potpunosti s Haaškim sudom. Jučer su održana tri odvojena sastanka radne skupine među ostalim s glavnom tužiteljicom Haaškog suda Carlom del Ponte kao i hrvatskim izaslanstvom kojeg je predvodio premijer Ivo Sanader. Hrvatska je predstavila akcijski plan u šest točaka, a del Ponte je ponovila da se Gotovina nalazi na dohvatu hrvatskih vlasti.

https://p.dw.com/p/9ZH5
Carla del Ponte, glavna tužiteljica ICTY-ja
Carla del Ponte, glavna tužiteljica ICTY-jaFoto: AP

«Hrvatska u ovom trenutku ne surađuje sa sudom u Haagu» i «Gotovina je u Hrvatskoj» to je za hrvatsku Vladu porazan sažetak onoga što je glavna tužiteljica Haaškog suda Carla del Ponte jučer u Luxembuorgu poručila članovima radne skupine koji trebaju procjeniti stupanj hrvatske suradnje s Trbunalom u Haagu.

Porazan je i podatak da su isti članovi radne skupine za Hrvatsku prihvatili i podržali mišljenje glavne tužiteljice Haaškog suda da Hrvatska ovoga trenutka ne surađuje u potpunosti s Haaškim sudom te da se Gotovina nalazi i dalje u dosegu hrvatskih vlasti.

Porazna je i izjava glavne tužiteljice gdje iznosi svoje sumnje da li je hrvatski premijer u potpunosti informiran o cijelom slučaju Gotovina. Ipak del Ponte je potvrdila da je Sanader sada aktivniji u potrazi za preostalim hrvatskim bjeguncem.

Hrvatska će u idućim tjednima odnosno mjesecima provesti plan koji će joj omogućiti otvaranje pregovora, obećao je premijer Ivo Sanader, a jedina novost od jučer u odnosima Hrvatske i Haaškog suda je hrvatski akcijski plan koji sadrži šest točaka. Plan se nalaze u tajnosti. Provedba mjera je najavljena za idućih nekoliko tjedana odnoso mjeseci, što dovodi u pitanje uvjerenost hrvatskog premijera da će se pristupni pregovori ipak otvoriti u lipnju. Postavlja se opravdano pitanje zašto hrvatska vlada s akcijskim planom izlazi tek sada krajem travnja, a ne u prosincu prošle godine.

Iz diplomatskih izvora se doznaje kako su u hrvatski akcijski plan uvršteni i oni elementi na koje međunarodna zajednica upozorava već mjesecima. Prije svega se traži provedba razbijanja mreže koja pomaže i štiti Gotovinu, a radi se kako je rekla del Ponte o osobama iz državnih institucija. Osim toga traže se čistke u obavještajnim službana kao i senzibilizacija javnog mnijenja u Hrvatskoj o pravoj ulozi Haaškog suda.

Austrijska ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik izjavila je kako je uvjerena da je hrvatska strana svjesna što mora učiniti za otvaranje pregovora i da su hrvatski predstavnici pokazali jasnu političku volju za suradnjom s UN-ovim tribunalom. Austrijska ministrica je naglasila kako je tijek sastanka bio orijentiran prema rješenju dok je njezin britanski kolega Jack Straw koji je usred predizborne kampanje odnosno samo nekoliko dana pred parlamentarne izbore došao u Luxembourg na sastanak radne skupine, poručio kako Velika Britanija nestrpljivo čeka otvaranje pregovora s Hrvatskom ali da isto tako od hrvatskih vlasti traži punu suradnju s Haaškim sudom.

«Suradnja Hrvatske s haaškim Trubunalom vodi preko Haaga a ne preko Bruxellesa ili preko Luxembourga», naglasio je predsjedavajući vijeća ministara luxemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn dodajući kako je uvjeren da je Hrvatska na dobrom putu te da u slučaju znatnih promjena oko suradnje s Haaškim sudom, osobno donosi Hrvatsku na dnevni red Vijeća ministara, ali je upozorio da je ključ za otvaranje pregovora ostaje isključivo u rukama hrvatskih vlasti.

Na kraju valja istaknuti kako je jučerašnji sastanak radne skupine zasjenio prvi sastanak Vijeća o stabilizaciji i pridruživanju, gdje je Europska Unija naglasila dosada postignuti napredak Hrvatske, posebice na području povratka izbjeglica ali i na polju makroekonomske stabilnosti uz preporuku da bi se fiskalna konsolidacija ubuduće trebala provoditi s većom odlučnošću. Jučer je također povjerenik Rehn ukolonio sve dvojbe oko priča o povezanosti MMF-ovog stand-by aranžmana i otvaranja pregovora Hrvatske o članstvu, naglasivši kako je makroekonomska stabilnost važan element ali nije uvjet za početak pristupnih poregovora.

Ostaje, dakle, i dalje samo jedno otvoreno pitanje – kako i kojom brzinom vlada u Zagrebu namjerava ostvariti potpunu suradnju s Haaškim sudom koju bi Haaški tribunal i tužiteljstvo ocijenili punom suradnjom a članovi radne skupine procijenili dovoljnom za otvaranje pristupnih pregovora.