Deset godina koordinirane borbe
30. listopada 2014
2011. jedan mladi građanin Njemačke s kosovskim državljanstvom ustrijelio je u Frankfurtskoj zračnoj luci dvojicu američkih vojnika. To je bio jedini teroristički napad s islamističkom pozadinom na njemačkom tlu u posljednjih deset godina. Ministar unutarnjih poslova Thomas de Maizière ovu činjenicu doživljava kao veliki uspjeh institucije Zajedničkog centra za obranu od terorizma (GTAZ).
Propusti u radu?
No slučajevi poput ovog koji se zbio u Frankfurtskoj zračnoj luci pokazuju i sve slabosti velikih organizacija za borbu protiv terorizma koje svoj rad temelje prije svega na prikupljanju ogromne količine podataka. Jer napadač koji je ustrijelio dvojicu američkih vojnika djelovao je sam i potpuno spontano i svojim ponašanjem nije upadao u rastere centra za borbu proti terorizma. To se pokazalo i posljednjeg vikenda kada je u Kölnu došlo do sukoba između policije i nasilnih prosvjednika iz redova huligana i desnih ekstremista koji su se zajednički okupili pod sloganom „Huligani protiv selefija“. Do problema je došlo jer su državne službe očekivale „najviše 1.500“ prosvjednika“. Umjesto toga se na prosvjedima pojavilo preko 5.000 nasilnih pripadnika nakon čega je došlo do eskalacije i sukoba između policije i prosvjednika s nekoliko desetaka ozlijeđenih. Oporba ovaj slučaj uzima za primjer kako GTAZ baš i ne funkcionira onako kako bi trebao.
Koordinacija rada službi
No prilikom osnivanja ove institucije 2004. u vrijeme kada se na vlasti u Njemačkoj nalazila socijaldemokratsko-zelena koalicija na čelu s Gerhardom Schröderom, u prvom planu se nije nalazilo samo praćenje potencijalnih opasnosti nego bolja koordinacija pokrajinskih službi za praćenje antidržavnih aktivnosti, prije svega s islamističkom i desnoradikalnom pozadinom. Poučeni negativnim iskustvom u vezi s događajima koji su prethodili napadima od 11. rujna 2001. kada se skupina islamista u čitavoj Njemačkoj pripremala za napade, vlasti su pod svaku cijenu htjele spriječiti da se takvo iskustvo ponovi. Naime kasnije se pokazalo da su vlasti znale za jedan dio aktivnosti kasnijih atentatora ali da o tomu nisu obavještavale nikoga a pogotovo ne strane partnere. Odgovor za to je bila bolja koordinacija organa poput Saveznog ureda za suzbijanje kriminala, Savezne policije i pokrajinskih Ureda za zaštitu državnog poretka.
U sjeni globalne opasnosti od terorizma novonastala institucija je trebala ukloniti negativne pojave federalnih struktura u Njemačkoj i ujediniti rad službi koje su dotad često radile paralelno, ne znajući za aktivnosti drugih službi u zemlji. Osim toga partneri u inozemstvu su od Njemačke tražili jednog sugovornika kad je u pitanju borba protiv terorizma. „Strane obavještajne službe vole kada u jednoj zemlji mogu razgovarati s jednim partnerom umjesto da se za svaku informaciju moraju mukotrpno boriti s pojedinim lokalnim službama“, kaže stručnjak za borbu protiv terorizma Rolf Tophoven. On smatra da se rad GTAZ-a dosad pokazao uspješnim a kao dokaz navodi uspješni udar protiv jedne grupe njemačkih islamista, tzv. Sauerlandske grupe koja je pripremala bombaške napade na američke objekte u Njemačkoj.
Sporna suradnja?
No nekim oporbenim političarima je upravo to spajanje rada tajnih službi i policije trn u oku. Naime zbog loših iskustava iz razdoblja tzv. „Trećeg Reicha“, Njemački ustav nalaže striktno razdvajanje rada policije i tajnih službi. Osim toga, kako se nadalje kritizira, zastupnici Bundestaga ne mogu u potpunosti kontrolirati rad novonastale organizacije. Najglasnija u svojoj kritici je stranka Ljevica koja je djelomično proizišla iz SED-a, državne partije Njemačke Demokratske Republike. No stručnjaci su u jednom sigurni: GTAZ će i u budućnosti biti samo onoliko uspješan koliko je uspješan rad pokrajinskih institucija. Da one mogu zakazati pokazao je i slučaj serije atentata desno-ekstremne organizacije Nacionalsocijalističko podzemlje (NSU) koja je u proteklih desetak godina ubila deset osoba, uglavnom stranaca.