Panorama

Desni populisti su već pobijedili

Europska unija zatvara granice i kršenje ljudskih prava prebacuje na libijske milicije i afričke diktatore. Time se Europa udaljava od svojih osnovnih vrijednosti, smatra Krsto Lazarević.

Berlin Aufmarsch rechter Gruppierungen Gegendemonstration (picture-alliance/dpa/P. Zinken)

U Njemačkoj i Austriji se bliže izbori, a uskoro će i u Italiji. Kakav god bio ishod tih izbora, desničarski populisti već imaju moć u Berlinu, Beču i Rimu - za to uopće ne moraju biti na vlasti. Jer, iz straha da ne izgube glasače s desnog ruba, etablirane stranke su odavno počele povlađivati im.

Koliko je u međuvremenu u Njemačkoj rasprava otišla udesno, pokazuje jedno pitanje Savezne centrale za političko obrazovanje, koje se pojavljuje u Wahlomatu (aplikacija na kojoj birači mogu provjeriti stavovi kojih stranaka su im najbliži, op. ur.).

Tamo stoji: „Genocid nad europskim Židovima i dalje bi trebao biti središnji dio njemačke kulture suočavanja s prošlošću." Može se odgovoriti potvrdno, niječno ili izabrati neutralan stav. Samo nekoliko mjeseci od zahtjeva krajnjeg desničara Björna Höckea iz desničarskog AfD-a da se „njemačka kultura sjećanja mora okrenuti za 180 stupnjeva", u Njemačkoj je dozvoljena takva diskusija o Auschwitzu. To je veliki uspjeh za ekstremno desničarsko krilo stranke koja nema ni jedan mandat u Bundestagu.

AfD je i u glavama pojedinih televizijskih voditelja. Tijekom TV-duela Angele Merkel i Martina Schulza glavne teme nisu bile, na primjer, socijalna pravda, obrazovanje i loši uvjeti rada - već izbjeglička politika. Angeli Merkel na koljenima možemo zahvaljivati što odbijanjem još jednog TV-duela nije dopustila nastavak te tragične igre.

Nije bolje ni u Italiji. Talijanske vlasti su prije nekoliko mjeseci počele ometati rad nevladinih organizacija, koje na Sredozemnom moru spašavaju ljudske živote. Državni odvjetnici sicilijanskih gradova optužuju nevladine organizacije za suradnju s krijumčarima ljudi - optužba koju su desničarske i konzervativne snage u Italiji, Njemačkoj i Austriji zahvalno prihvatile. Uvjerljivih dokaza do danas nema, ali svejedno: nešto od optužaba uvijek ostane u sjećanju.

Krsto Lazarević

Krsto Lazarević

U međuvremenu samo mali broj izbjeglica iz Libije stiže u Italiju. To treba zahvaliti talijanskom ministru unutarnjih poslova Marcu Minnitiju, koji otežava rad spasilaca, ima dogovor sa sumnjivim milicijama i intenzivno surađuje s libijskom obalnom stražom. Oni koje zanima kako izgleda suradnja s libijskom obalnom stražom trebali bi pitati spasioce nevladine organizacije Sea-Watch. U noći s 20. na 21. listopada aktivisti su u međunarodnim vodama htjeli pomoći ljudima u nevolji, kada je akciju prekinuo brod libijske obalne straže. Toga dana u Sredozemnom moru se utopilo više od dvadeset ljudi - to se nije moralo dogoditi.

Članak 13., stavak 2. deklaracije o ljudskim pravima kaže: „Svatko ima pravo u bilo koje vrijeme napustiti bilo koju zemlju." Suradnja EU-a i libijske obalne straže usmjerena je u suprotnom smjeru: sprječava ljude da napuste ratna područja gdje su u izbjegličkim logorima sustavno izloženi ubijanju, mučenju i silovanju. Njemačko veleposlanstvo u glavnom gradu Nigera, Niameyu, kancelarski ured informira o „uvjetima u privatnim zatvorima koji podsjećaju na uvjete kakvi su bili u koncentracijskim logorima." Zemlje EU-a mogu slobodno uređivati svoje zakone o azilu, ali ljude sprječavati da napuste zemlju u kojoj se ratuje, kosi se kako s uljudnošću, tako i s osnovnim ljudskim pravima.

Slično je i s deportacijom ljudi iz Njemačke u Afganistan: „Pogledajte, vraćamo ljude i u zemlje u kojima je rat. Za to čak ne morate birati desničarske populiste." Nakon žestokog napada 31. svibnja, nedaleko od njemačkog veleposlanstva, skupne deportacije u Afganistan najprije su bile obustavljene. Toga dana poginulo je najmanje 150 ljudi, stotinu ih je ozlijeđeno. Pogođena je bila i zgrada njemačkog veleposlanstva. U Afganistanu se povećava broj ratnih sukoba i žrtava, sigurnih područja nema. To zna i njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maizière, pa zbog toga na sebi ima jaku zaštitnu opremu dok se kreće tom zemljom.

U SPD-u se neki barem srame prakse s deportacijom. U utorak uvečer na televiziji ZDF kancelarski kandidat Martin Schulz je kazao: „Moja procjena je vrlo jasna: trenutno nitko ne može biti deportiran u Afganistan." Glupo je bilo jedino što su tri sata ranije ljudi deportirani zrakoplovom iz Düsseldorfa u Afganistan, što bez odobrenja Ministarstva vanjskih poslova, koje vodi SPD-ov ministar, uopće ne bi bilo moguće. I zato ne zvuči uvjerljivo kada kancelarski kandidat SPD-a, koji je četiri godine dio vlade, sugerira da njegova stranka nema veze s deportacijama u Afganistan.

Ljudska prava ili ograđivanje? Jedno i drugo ne ide, zato su se EU i njegove članice odlučile protiv ljudskih prava. Kako bi to mogli opravdati, kršenje ljudskih prava je premješteno u ruke libijske obalne straže i tamošnjih milicija. Ubuduće bi i afrički diktatori mogli pomoći tvrđavi Europi da problem prebaci susjednom kontinentu. Dok je na Međunarodnom sudu za ratne zločine izdan nalog za uhićenje sudanskog diktatora al-Bašira, zbog genocida, njemačko Društvo za međunarodnu suradnju (GIZ) zalaže se za obuku policajaca u Sudanu. Izbjeglice koje u Sahari umiru od žeđi ili koje ubijaju u Libiji, jednako malo zanimaju europsku javnost koliko i ljudi koji se utapaju u Sredozemnom moru.

Desničari su već pobijedili na predstojećim izborima u Europi, bez obzira kakav bude njihov ishod. Ljudska prava i civilizacijske standarde EU je već otpisao kroz suradnju s libijskom obalnom stražom, afričkim diktatorima i deportacijama u ratna područja. Onoga tko u Sredozemnom moru pokušava spašavati ljudske živote označava se kriminalcem, na njega se puca i optužuje ga se da je krijumčar. To smeta samo malom broju građana EU-a. Važno je da su granice zatvorene i da ne dolaze nove izbjeglice. I tako se može voditi politika, ali onda više ne bi trebalo izgovarati riječi kao što su „ljudska prava" ili „europske vrijednosti".

Albanian Shqip

Amharic አማርኛ

Arabic العربية

Bengali বাংলা

Bosnian B/H/S

Bulgarian Български

Chinese (Simplified) 简

Chinese (Traditional) 繁

Croatian Hrvatski

Dari دری

English English

French Français

German Deutsch

Greek Ελληνικά

Hausa Hausa

Hindi हिन्दी

Indonesian Bahasa Indonesia

Kiswahili Kiswahili

Macedonian Македонски

Pashto پښتو

Persian فارسی

Polish Polski

Portuguese Português para África

Portuguese Português do Brasil

Romanian Română

Russian Русский

Serbian Српски/Srpski

Spanish Español

Turkish Türkçe

Ukrainian Українська

Urdu اردو