Dileri nevinog pogleda

Njegovo radno mjesto su postaje berlinske podzemne željeznice. Proizvod koji nudi su mali paketići heroina. Ukupno tri puta je jedanaestogodišnjeg dilera droge arapskog porijekla berlinska policija uhitila posljednjih dana - i vratila ga u natrag u dječji dom. Dom otvorenog tipa, pa mali diler uvijek iznova može, kad god poželi, na svoje trgovačke turneje po njemačkom glavnom gradu. Kazniti ga se ne može. Prema njemačkom zakonu se, naime, izgrednici mogu kazniti tek s navršenih 14 godina. Tu dobnu granicu berlinski senator nadležan za unutarnje poslove Ehrhart Körting ne želi pomicati. Njegov argument je jedan dvanaestogodišnjak ili trinaestogodišnjak nije "po prirodi" zao. On smatra da je država ta koja s pedagoškim sredstvima mora pokušati ovakvu djecu istrgnuti iz kriminalnog miljea. "Za mene je ono što se njima događa zlostavljanje djece", kaže on.

"Za deset godina bit će uništen cijeli grad"

Ali ne dijele svi njegovo mišljenje. Kirsten Heisig bila je, prije nego što je izvršila samoubojstvo, najpoznatija sutkinja za maloljetnike u Njemačkoj. Ona je morala presuđivati u slučajevima koji su dolazili iz problematične berlinske četvrti Neuköllna i najčešće se radilo o počiniteljima kaznenih djela iz obitelji s migrantskom pozadinom. 48-godišnja sutkinja je podijelila duhove svojim zahtjevima da se rješavanju problema nasilja u Berlinu mora pristupiti "bez ideologije" jer da će inače za deset godina cijeli grad biti uništen. Heisig je zagovarala beskomporomisan stav prema maloljetnim delikventima, oštrije, brže i ranije presude, zbog čega je dobila nadimak "sutkinja bez milosti". Njezina teza je bila da su migranti u Berlinu, posebno u Neuköllnu stvorili "paralelno društvo" u kojem važi "paralelni pravni sustav".

Arapska drogeraška mafija

U prvoj polovici ove godine u Berlinu je uhvaćeno na djelu 26 maloljetnih dilera, prošle godine 35, upućuje senator Körting i tvrdi da su drukčije, veće brojke neutemeljeno napuhivanje problema. On opovrgava i tezu da velike arapske obitelji ciljano "uvoze" maloljetne dilere u Njemačku, dijelom i iz palestinskih izbjegličkih kampova, tezu koju je zagovarala i sutkinja Kirsten Heisig. Mnogi u arapskim migrantskim krugovima smatraju da je to populizam koji je lansiran da bi se knjiga Heisigove "Kraj strpljenja" a koja će izaći posthumno, 26. srpnja, što bolje prodavala.

Körting je uvjeren da većina maloljetnih delikvenata potječe iz arapskih obitelji koje već desetljećima žive u Njemačkoj i posjeduju njemačko državljanstvo. Njihova šira obitelj (i do 700 članova!) potječe s područja oko granica Libije, Sirije i Turske.

Djecu-dilere u domove izvan grada

Kada bi se dokazalo da djeca-dileri rade po nalogu svojih obitelji, onda bi Körting bio za to da djeca bez dugih procedura budu oduzeta tim obiteljima i da se smjeste u domove izvan grada, daleko od drogeraškog miljea. Takav stav Ismail Ünsal iz protestantske humanitarne organizacije ESF u Neuköllnu smatra načelno logičnim, ali ukazuje na jedan problematični aspekt takvog rješenja - na činjenicu da su domovi u njemačko-arapskim obiteljima na jako lošem glasu. Jedna obitelj mu je tako nedavno rekla da bi više voljela da njihovo dijete završi u zatvoru, nego u nekom domu izvan Berlina.

Za senatora Körtinga nema alternative konceptu prostornog odvajanja maloljetnih delikvenata i drogeraške scene. "Ja u svakom slučaju nemam namjeru graditi dječje zatvore, zatvore za djecu", kaže on. Körting je i protiv zahtjeva koji postavljaju neki lokalni političari, a kojim se traži smještanje maloljetnih delikvenata u domove zatvorenog tipa. "Moj stav je da s tom djeca trebaju raditi pedagozi a domovi bi trebali biti ustrojeni tako da ona defacto ne mogu ići kuda i kako žele", ponavlja nadležni berlinski senator. U teoriji to dobro zvuči, u praksi, međutim, još ne funkcionira.

Autor: Richard Fuchs/Dunja Dragojević

Odg. ur.: Željka Telišman