Direktiva o uslužnim djelatnostima na popravnom

Predsjedavajući Europsko vijeća Jean-Claude Juncker konstatirao je da oko Lisabonskog procesa Europska Unija nije dosegla svoje zacrtane ciljeve, dakle da je daleko položaja najkonkuretnoijeg prostora na svijetu, da zaistaje za SAD-om i Azijom te da europski građani ne znaju o čemu Unija zapravo govori kada spominje Lisabonski proces.

“Što žele građani Europske Unije? Žele li veću konkurentnost? Da. Žele li veći gospodarski rast? Da. Žele li građani veću produktivnost? Da. Međutim pojmovi kao gopodarski rast, produktivnost i konkurentnost ne govore iz srca građana Unije. Sve to ne dotiče toliko svakidašnji život građana“, kaže Juncker i naglašava što je najveća briga Europljana:

„Ono što Europljani žele je radno mjesto i posao“, ističe Juncker.

Postignutim dogovorom oko Pakta stabinosti članicama Europske Unije ostavlja se više prostora u vremenima slabe konjukture za nove dugove. Za uzvrat dobivanja nove fleksibilnost članice se obvezuju da će u doba dobre i pozitivne konjunkture više konsolidirati svoj proračun.

Kod srednjoročnih ciljeva proračuna ubuduće se uzimaju u obzir strukturne reforme. Duže faze stagnacije kao što je to bio slučaj u proteklih nekoliko godina kod Njemačke i Francuske ubuduće će se također uzeti u obzir ukoliko jedna zemlja članica prekorači proračunsku granicu od 3%. Neto platiše budžeta Europske Unije poput Njemačke mogu također računati s olakšicama.

Oko direktive o otvaranju tržišta za uslužne djelatnosti 25-orica su odlučili da se provedu bitne promjene.

Bolkestein direktiva – tako u žargonu nosi naslov prijedlog liberalizacije tržišta uslužnih djelatnosti, jer je autor bivši povjerenik za konkuretnost Nizozemac Frits Bolkestein, a neki su je već preimenovali u Frankestein direktivu. Međutim, od jučer ova direktiva je prošlost, jer su šefovi država i vlada zemalja članica zatražili provedbu znatnih promjena.

Zapravo je Europska komisija ulagala velike nade u spomenutu direktivu koja bi predstavljala temeljni element Lisabonske strategije i kojom bi se stvorilo oko 600.000 novih radnih mjesta. Međutim, Komisija je pogrešno procijenila otpor na koji je naišla u pojedinim članicama.

Najžešći otpor stigao je iz Francuske, gdje je predsjednik Chirac kazao: „Ultraliberalizam predstavlja novi komunizam“. Chirac strahuje od negativnog ishoda referenduma o Europskom ustavu. Francuska je dobila potporu iz Švedske, Njemačke i Luxembourga, dok se izričito za direktivu zalagala Velika Britanija.

Točku na kraju ove teme postavio je predsjedavajući Jean-Claude Juncker kazavši kako „trenutna direktiva ne zadovoljava zahtjevima održati europski socijalni model“. Stoga direktiva mora na popravni i doradu.

Europska komisija mora očuvati i svoj obraz, pa direktiva nije formalno povućena, već je vraćena samo na doradu. Ipak, vrlo važni dijelovi u potpunosti će se preraditi. Tako će se primjerice uvesti čitav niz iznimki za javne službe poput sektora zdravstva. Otvaranje tržišta neće vrijediti za područja vodoopskrbe i zbrinjavanja otpadnih voda. Prerada i pormjene mogle bi trajati i do godinu dana. Doslovce u zaključcima je zapisano vrlo neodređeno slijedeće: “Za povečanje gospodarskog rasta i konkurentnosti unutarnje tržište Unije mora u potpunosti funkcionirati pri čemu je neophodno očuvati europski socijalni kodel. Sada su na potezu Europska komisija Parlament i Vijeće ministara koji moraju dogovoriti novi oblik direktive.

Pitanje da li će preradom i promjenama odpasti jedan od najsporniji dijelova direktive – naime onaj o principu zemlje podrijetla – za sada je još neizvjesno, a odgovor na to pitanje na summitu svi su vješto izbjegavali. Najveći protivnici spomenutog načela su sindikati koji upozoravaju na opasnost ugrožavanja socijalnih odredbi. U tom slučaju bi primjerice jedan električar ili vodonistalater iz Poljske ili Češke mogao ponuditi svoje usluge u Njemačkoj, ali ne prema njemačkom zakonu već prema zakonima svoje matične zemlje dakle Poljske ili Češke.

Na pitanje da li će nove zemlje članice nakon reforme gospodarskog pakta stabilnosti moći ući u eurozonu s proračunskim deficitom većim od tri posto Juncker je odgovorio:

“Pod Maastriškim sporazumom ulazak u eurozonu s deficitom većim od 3%, ali ne daleko iznad toga, je moguć, ali on mora biti vrlo blizu referentnog iznosa od 3%.”

Nove članice Unije kao što su Madžarska i Poljska ostvarile su ustupke oko svojih mirovinskih reformi. Tako su vlade u Varšavi i Budimpešti dobile ustupak koji iznosi pet godina prijelaznog razdoblja u kojem se porast deficita zbog mirovinskog sustava neće ocjenjivati negativnim. Time se Madžarskoj i Poljskoj olakšava ulazak u eurozonu krajem ovog desetljeća.