Domovina ili otadžbina?

Njemačka bi uskoro trebala dobiti ministarstvo zaduženo za unutarnje poslove, graditeljstvo i domovinu. Pojam domovina (Heimat) po prvi put se nalazi u imenu jednog ministarstva. Taj pojam je u Njemačkoj donekle sporan. U njemačkom jeziku postoji, međutim, još i pojam Vaterland, što bi u doslovnom prijevodu značilo „otadžbina“. A on je još sporniji, jer je emocionalno bremenitiji.

Kako je s tim pojmovima u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini?

Veliki rječnik hrvatskog jezika Vladimira Anića (Novi Liber 2009.) pod pojmom domovina navodi: 1. zemlja rođenja, zemlja podrijetla, zemlja kojoj čovjek pripada po svojim pravima ili po osjećajima. 2. zemlja, kraj gdje se što pojavilo, gdje uspijeva, gdje je autohtono; postojbina, obitavalište, stanište (o biljkama i životinjama). Pojma otadžbina nema.

Njemačko-hrvatski rječnici i "Heimat" i "Vaterland" prevode pojmom domovina, iako oni stariji (iz vremena Jugoslavije, primjerice Šamšalović iz 1960. ili Hurm-Jakić iz 1974.) uz pojam "Vaterland" navode: domovina, otadžbina. Hrvatsko ili srpsko-njemački Hurm-Jakić iz 1974. kod pojma otadžbina upućuje: vidi domovina. Pojma otadžbina nema, međutim, u njemačko-hrvatskom rječniku iz 1993. i 1994. (Hurm-Uroić), a nema ga ni u Anićevom Velikom rječniku hrvatskog jezika iz 2009., kao ni u pravopisnim rječnicima, Matičinom iz 2008. ili online-izdanju Hrvatskog pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Jesu li domovina i otadžbina sinonimi? Hoće li netko tko je rođen u Hrvatskoj i u njoj živi tu zemlju nazivati domovina ili otadžbina? A kako je u Srbiji? 

I ako je Srbija „otadžbina“, a Hrvatska „domovina“, što je onda s Bosnom i Hercegovinom?