1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Država može pomilovati i teroriste

Anto Janković, DW, ZDF24. siječnja 2007

Frakcija Crvene Armije najopasnija je teroristička skupina koja je ikad djelovala u Njemačkoj. Pa ipak bi dvoje njezinih istaknutih članova, osuđenih na doživotnu robiju, moglo prijevremeno biti pušteno na slobodu.

https://p.dw.com/p/9kuG
Simbol terorističke Frakcije Crvene ArmijeFoto: AP Graphics/DW

Frakcija Crvene Armije sijala je po Njemačkoj smrt više od 20 godina. Ubijeno je najmanje 30 osoba. Najkrvavija je bila jesen 1977. Teroristi su oteli predsjednika Udruge poslodavaca Hanns-Martina Schleyera i pritom ubili četiri osobe. Kasnije je i Schleyer ubijen, a za taj zločin osuđena je Brigitte Mohnhaupt. Iste su godine ubijeni glavni državni odvjetnik Siegfried Buback i šef Dresdenske banke Jürgen Ponto, za što je osuđen Christian Klar. Oboje su 1985. osuđeni na kazne zatvora po pet puta doživotno plus 15 godina. Istodobno je određeno i da najmanji mogući rok izdržavanja kazne kod Mohnhauptove iznosi 24 godine, a kod Klara 26 godina.

Kinkel bio za pomirenje

Bivši savezni ministar pravosuđa, a kasnije ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel, početkom devedesetih godina je pokrenuo inicijativu pomilovanja osuđenih terorista, nastojeći time prekinuti spiralu nasilja i potaknuti pripadnike RAF-a koji su još bili na slobodi da odustanu od nasilja. I danas smatra da je to bila ispravna inicijativa: «Država ima obvezu i pravo kažnjavati one koji su počinili tako stravične stvari kao RAF, ali ona na kraju krajeva ima i pravo na pomirenje i pravo pomilovanja.»

Razmatranje mogućnosti prijevremenog puštanja na slobodu i takvih osuđenika kao što su Mohnhaupt i Klar spada među uobičajne postupke u Njemačkoj, nakon što je Savezni ustavni sud 1977. presudio da i oni koji su osuđeni na doživotnu robiju moraju imati perspektivu kraja života na slobodi. Zato zakon propisuje i mjeru minimalnog roka izdržavanja kazne. On je u pravilu 15 godina, ali kod težih kazenih djela može biti i veći. S obzirom na težinu zločina RAF-a, Mohnhauptovoj su propisane 24 godine koje se navršavaju krajem ožujka, a Klaru 26 godina koje se navršavaju tek iduće godine.

Javnost traži pokajanje

Javnost, a osobito rodbina ubijenih osim toga očekuje da se osuđenici pokaju za svoje zločine. Ni Mohnhauptova ni Klar nisu dosad pokazali žaljenje. No, država vodi računa i o nekim drugim kriterijima, pojašnjava Klaus Kinkel: «Razumijem rodbinu ubijenih, razumijem ih jako. I ne znam kako bih ja reagirao da sam u takvoj situaciji. Zato osobito udovica Schleyer i svi drugi pogođeni imaju, naravno, pravo reći: ‹Oni nas nikada nisu nazvali, nikada se nisu ispričali.› Točno je. Ali, stvari moramo staviti u ukupan društveni kontekst. Ponavljam, naša pravna država kažnjava kao posjednik monopola na primjenu sile, ali ona prema pravnim propisima ima i šansu pomilovati nekoga ili kaznu preinačiti u uvjetnu, što je prema zahtjevu državnog odvjetništva predviđeno kod gospođe Mohnhaupt ili pomilovati nekoga, što bi savezni predsjednik mogao učiniti kod gospodina Klara.»

Teška odluka za predsjednika

Klar je zahtjev za pomilovanjem podnio još potkraj predsjedničkog mandata Johannesa Raua, a očito ga sada razmatra trenutni savezni predsjednik Horst Köhler. Sudbina Mohnhauptove ovisi o odluci sudaca stuttgartskoga Višeg pokrajinskog suda. Oni moraju odlučiti je li puštanje Brigitte Mohnhaupt spojivo sa sigurnosnim interesima njemačkog društva. Ona je u zatvoru dugo ostavljala dojam da je nepopravljiva. Ali, ekspertiza koju su donijeli stručnjaci bavarske ustanove za izdržavanje kazne u Aichachu drži da od nje danas ne prijeti nikakva opasnost. Odluka sudaca očekuje se u veljači.

Savezni predsjednici su dosad pomilovali osam terorista RAF-a. Za razlku od svih dosadašnjih pomilovanih Christian Klar još nije javno izrazio žaljenje zbog zločina, što i saveznom predsjedniku otežava donošenje odluke.