1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ekološka moda iz Bangladeša?

Vera Möller-Holtkamp27. siječnja 2015

Bangladeš je sinonim za jeftinu, masovnu proizvodnju tekstilne robe – i loše radne uvjete. Ali raste samopouzdanje modnih dizajnera na licu mjesta. Oni su na Berlinskom tjednu mode u potrazi za održivim konceptima.

https://p.dw.com/p/1EQZS
Foto: Vera Möller-Holtkamp, DW

Dvoranom odzvanja glazba koja zvuči metalno. Po svjetlom obasjanoj modnoj pisti koračaju modeli, jedni za drugima, poput lanca bez kraja. Modni dizajner Iftekhar Rahman iz Bangladeša „ulovio“ je jedno stajaće mjesto i u svoju bilježnicu skicira modne dijelove, tu i tamo napravi i pokoju fotografiju. Modni šou u bivšem Poštanskom kolodvoru u Berlinu samo je na prvi pogled konvencionalan. Svi komadi odjeće koje se ovdje prikazuje proizvedeni su ekonomski ili ekološki održivo. To je modna revija „Green Showrooma“, koja se održava tijekom Berlinskog tjedna mode (Berlin Fashion Week). Ekološki sajam mode za stručnu publiku.

"Jako lijepi obrasci, lijepe linije, bile su to krasne haljine, vrlo dobro izvedive, praktične kolekcije“, hvali Iftekhar Rahman. "Ljudi uvijek misle da eko-moda ne može biti šarolika, ali sad smo vidjeli i žarke boje“, oduševljena je i njegova bengalska kolegica Afsana Wombley. Njih dvoje su došli kao gosti Goetheova instituta u Bangladešu, Sveučilišta umjetnosti u Berlinu (UdK) i Visoke škole za umjetnost Weißensee u Berlinu. Zajedno s četvero drugih mladih dizajnera iz Bangladeša oni sudjeluju u projektu razmjene "Lokal International", koji želi razvijati održive koncepte za modu i cilj mu je suradnja između njemačkih i bengalskih dizajnera.

Eko, šareno i održivo

Iftekhar Rahman
Iftekhar RahmanFoto: Vera Möller-Holtkamp, DW

Nakon modne revije dizajneri iz Bangladeša obilaze štandove u sajamskoj dvorani. Prvo pitanje koje postavljaju izlagačima uvijek je isto: „Što je u ovom projektu održivo?“ I onda im se pokazuje kožne torbe koje su obrađene sokom rabarbare, a ne nekom otrovnom mješavinom. Na drugom štandu su izloženi moderni ruksaci napravljeni od (bivših) plastičnih boca. Upcycling, tako se to zove u politički korektnom svijetu mode. Kat niže, u sklopu Ethical Fashion Showa, u okviru kojeg se prikazuje uglavnom uličnu modu i proizvode za masovno tržište, može se vidjeti i primjerice biološki razgradive tenisice.

Za razliku od Pariza i Milana, Berlin nije klasična modna metropola, ovdje nema velikih međunarodnih zvijezda modne branše, u Berlinu su prisutni prije svega inovativni, alternativni koncepti. Green Showroom postoji već više od deset godina, nastao je puno prije nego što se u tekstilnom sektoru kod krajnjih potrošača počelo debatirati o održivosti. Puno prije nego što se u travnju 2013. godine urušila tekstilna tvornica Rana Plaza u Bangladešu, u nesreći je tada poginulo preko 1.100 ljudi.

Promjena imidža

Održiva moda pri spomenu Bangladeša u prvi mah zvuči kao paradoks. Nakon Kine i Indije, Bangladeš je treći najveći izvoznik tekstila u svijetu. Njemačka je za Bangladeš drugo najvažnije tržište, nakon SAD-a. Promet je lagano porastao unatoč skandalima i katastrofama. U 2014. godini azijska zemlja je u Njemačku izvezla tekstila u vrijednosti od 3,25 milijardi eura. Bangladeš je poznat po jeftinoj masovnoj proizvodnji, za uvjete rada nedostojne čovjeka. Iako su se uvjeti na licu mjesta poboljšali u protekle dvije godine, mnoge tvrtke po čijem se nalogu proizvodi u Bangladešu, boje se za svoj imidž.

Iftekhar Rahman to zna iz prve ruke. On radi kao dizajner u grupaciji M&J, jednom od vodećih tekstilnih proizvođača Bangladeša. U tvornici se šije jeans-hlače za međunarodne marke (H&M, GAP, Esprit, C&A i Replay). On sam uvjete rada krojačica zaposlenih u poduzeću ocjenjuje kao dobre. „U Bangladešu nemaju šanse ona poduzeća koja se ne pridržavaju Compliance-pravila, dakle pravila o poštenim uvjetima rada i minimalnim standardima“, kaže dizajner. Pritisak zemalja koje naručuju robu u posljednje je dvije godine tako visok da si poduzeće uopće ne može priuštiti loše radne uvjete.

Dvostruko certificiranje

Tvornice daju certificirati uvjete rada kako bi zadobile povjerenje mušterija. Tijekom obilaska Green Showroom dizajner je ipak iznenađen bogatom ponudom usluga certificiranja za njemačko tržište. Obzirom da su krajnji potrošači sve kritičniji, razvilo se novo tržište za žigove, reviziju i konzultantske tvrtke. Inače povučeni dizajner iz Bangladeša pita se zašto poduzeća u njegovoj zemlji troše toliko puno novca za certificiranje i poštivanje Compliance-pravila kad europske tvrtke na domaćem tržištu ponovno moraju posegnuti duboku u vlastite džepove kako bi im se potvrdilo da je njihova roba pošteno proizvedena.

Održiva moda – ne samo tržišna niša?

Održiva moda na Berlinskom tjednu mode
Moda s potencijalom rastaFoto: Vera Möller-Holtkamp, DW

Održivu modu se često hvali kao tržište koje ima potencijale rasta. I strukovno udruženje tekstilne industrije „German Fashion“ to promatra. Ali eko-moda je u usporedbi s konvencionalnom robom još uvijek proizvod tržišne niše, tvrdi se. I na Green Showroomu i Ethical Fashion Showu postaje jasno da su ovdje izloženi proizvodi namijenjeni malom krugu kupaca dubljeg džepa. Kožna torba „tretirana“ sokom rabarbare u trgovini košta oko 400 eura, ispleteni plastični ruksak s posebnim džepom za Tablet-PC oko 170 eura. Mušterije su konceptualni dućani i probrani online-shopovi, a ne široka masa.

U sklopu Green Showrooma Međunarodno udruženje prirodne tekstilne privrede (IVN) po prvi je put objavilo tržišne podatke o razvoju branše. Iako je i prije 14 godina to bilo jako malo tržište, brojke su godišnje (po)rasle za prosječno pet posto. Udruženje je optimistično i oko pitanja hoće li se održiva moda „probiti“na masovno tržište: „Ako proizvođači budu u stanju ponuditi inovativne proizvode koji će koliko-toliko moći cijenom i modno konkurirati s konvencionalnim proizvodima, onda će uspjeti u potpunosti napustiti tržišnu nišu. A da ispunjavanje tih uvjeta nije utopija dokazuje nekoliko tisuća poduzeća iz cijelog svijeta, koja su već certificirana i koja većim dijelom gospodare održivo“, kaže šefica poslovnice IVN-a Heike Scheuer.

Povratak korijenima

U projektu razmjene "Lokal International" u jesen 2014. formirale su se dvonacionalne momčadi. Njemački i bengalski dizajneri zajedno razvijaju održiva rješenja, koncepte, proizvode ili kolekcije, koje bi trebale biti predstavljene na Berlin Fashion Weeku u srpnju 2015. U sjeni masovne proizvodnje trebalo bi se oživjeti i tradicionalne zanatske tehnike, te poticati održive metode proizvodnje.

Jeftina roba, bijedno plaćene krojačice

Mladim je dizajnerima jako važan porast kvalitete mode iz Bangladeša. I kako bi spriječili moguću „selidbu“ tekstilne industrije u zemlje u kojima je proizvodnja još jeftinija. Iftekhar Rahman i njegovi kolege promatraju rastuću, samopouzdanu modnu scenu u svojoj zemlji, koja je jako pod utjecajem takozvanog Fusionweara, u kojem se „miksa“ tradicionalnu modu sa zapadnim dizajnom. Poticanjem starih zanatskih tehnika jača se i Bangladeš. Donedavno su koncepti u tekstilne tvornice stizali isključivo od strane zapadnih marki. A sad sve više i više bengalskih dizajner svoje kolekcije nudi zapadnim mušterijama.