1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ekološki hladnjak iz Afrike

15. ožujka 2012

Jedna tvornica hladnjaka u afričkom Svaziju proizvodi prvi ekološki hladnjak. Koristi sunčevu energiju, a u proizvodnji i pri radu hladnjaka nastaje puno manje tvari štetnih za okoliš.

https://p.dw.com/p/14KPx
hladnjak
Hladnjak na "sunce"Foto: Fotolia/NJ

Najnapredniju afričku tvornicu hladnjaka zamišljao sam puno drukčije: sterilniju, moderniju, tišu. Ali, tvornica Palfridge u Matsopi u Kraljevini Svaziju djeluje kao velika automehaničarska radionica. Tu se zavaruje, udara čekićem, zavrće vijke i plamenikom na plin lijepi plastičnu foliju za transport.

Proizvodnja u tvornici Palfridge
Proizvodnja u tvornici PalfridgeFoto: DW/Inga Sieg

Kraljevina Svazi je jedna od najsiromašnijih afričkih zemalja i posljednja apsolutistička monarhija u Africi. Ali, u Aveniji kralja Msvwatija upravo se ispisuje poglavlje afričke budućnosti, uvjeren je glavni inženjer Thabo Shongwe. „Puno ljudi ne zna za Svazi, ali to će se sad promijeniti. Svi hoće živjeti praveći manje štete okolišu. A Palfridge upravo to čini, mi mijenjamo Afriku.“

Prepoznao komercijalnu prilku

Palfridge je razvio prvi potpuno ekološki hladnjak na području Afrike. Na solarnu energiju, bez štetne tekućine za hlađenje, bez baterija s olovom. Zapravo je koncept bio zamišljen samo za rashladne kutije za čuvanje cjepiva. U jednoj takvoj rashladnoj kutiji može se čuvati cjepivo za 50.000 ljudi, neovisno od mreže električne struje. Ali, Palfridge je prepoznao i komercijalnu korist pa je počeo proizvoditi rashladne kutije za piće i hranu u kioscima. I razvio hladnjak za kućanstvo na sunčevu energiju.

Logo Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit, GIZ.

U malom selu, oko sat vožnje od glavnoga grada Mbabanea, jako cijene novu tehniku. Upravo je netko bio ukrao solarne ploče s krova dječjeg vrtića. Srećom majstor iz tvornice Palfridge mogao je montirati nove. I upozorio stanovnike da preko noći postave stražara.

GIZ vjeruje u uspjeh

U tvornici se svakodnevno na tekućoj vrpci proizvede 170 hladnjaka. Samo svaki deseti je potpuno ekološki. Suradnici upravo na gotove hladnjake lijepe znakove GTZ. To je znak njemačkog Društva za tehničku pomoć koje se u međuvremenu zove Njemačko društvo za međunarodnu suradnju GIZ. Ali, novi znakovi još nisu stigli do juga Afrike. Šef regionalnog ureda je Peter Conze: „Ovo malo poduzeće to ne bi moglo samo razviti, to je jasno. Ali, poduzeće ima dobru mrežu i ako uspije tu ideju najprije proširiti u južnoj Africi, onda ona može biti uspješna. Mi vjerujemo da je to moguće.“

Ulaz u tvornicu Palfridge
Ulaz u tvornicu PalfridgeFoto: DW/Inga Sieg

Tvrtka i nije tako malena. Upravo su se dva inženjera za zavarivanje vratila iz Njemačke s izobrazbe na Tehničkom sveučilištu u Dresdenu i u Annaberg-Buchholzu.

I razvoj i čuvanje okoliša

Njemačkom Društvu za međunarodnu suradnju se ekološki hladnjak iz Svazija uklapa u koncept. Ova organizacija, kao i Greenpeace i danska organizacija Danfoss, podupire poduzeće iz Svazija kod jednog projekta budućnosti. To je politika koju zastupa i savezni ministar za razvitak Dirk Niebel, a veseli i saveznog ministra okoliša Norberta Röttgena, jer je to dobro za zaštitu okoliša. Palfridgeovi hladnjaci smanjuju količinu ispuštanja ugljičnog dioksida u atmosferu za 15.000 tona na godinu, a učinkovitost im je veća za 40 posto nego kod uobičajenih hladnjaka.

Kiosk u Svaziju
I njima treba hladnjak. Kiosk u Svaziju.Foto: DW/Inga Sieg

Menadžer Casca Bhila je oduševljen potražnjom iz Južnoafričke Republike, Zambije, Nigerije. Samo što nije siguran može li cijenom izdržati kinesku konkurenciju. „Utvrdili smo da mnogi Afrikanci žele imati takav aparat. Ali, još smo u ranoj fazi, primjerice solarne ploče moramo uvoziti, što se odražava na cijenu.“

Ipak, oko 500 zaposlenika u ovoj tvornici hladnjaka je vrlo motivirano. S obzirom na nezaposlenost u Svaziju od 40 posto to je dvostruka privilegija moći proizvoditi najekološkiji hladnjak u Africi.

Autor: Claus Stäcker / Anto Janković
Odg. urednica: Snježana Kobešćak