EU gradi "Ivaninu kuću bajki"?

Europski međukulturalni dijalog razvija se već godinama i kroz dobro poznati program Kultura, koji je prošle godine ušao u novo petogodišnje razdoblje. Za Hrvatsku je novost da u programu Kultura od lani sudjeluje kao punopravna članica, što znači da hrvatski projekti mogu biti i nositelji. Nove uvjete hrvatski partneri uspješno koriste – prošle je godine za sufinanciranje iz programa Kultura od 15 prijavljenih odobreno 6 prijedloga, a ove bi ih godine moglo biti i više. No, dok mehanizmom apliciranja na takve programe hrvatski kulturnjaci uspješno savladavaju, situacija je nešto složenija kada je u pitanju povlačenje novca za kulturne projekte iz pretpristupnih fondova EU-a.

Nijedan program EU-a nije "okrenut" isključivo kulturi Dok je europski program Kultura usmjeren upravo za financiranje ostvarivanja ideja s tog područja, među Unijinim pretpristupnim fondovima nema ni jednog isključivo okrenutoga kulturi. To, ipak, ne znači da se iz pretpristupnih fondova ne može financirati kulturna industrija. Pametnim programiranjem kulturni projekt, naime, može postati odličan generator regionalnog razvoja. Jedan od najboljih primjera je Lepoglava koja je za uređenje i opremanje Doma kulture krajem prošle godine dobila gotovo milijun eura iz PHARE programa. Novcu iz pretpristupnog IPA fonda nadaju se, pak, u Ogulinu, gdje se u suradnji lokalne uprave, turističke zajednice i privatne agenicije za kulturni menadžment priprema izgradnja muzeja posvećenog velikoj hrvatskoj dječjoj spisateljici Ivani Brlić Mažuranić. Projekt «Ivanina kuća bajki» razvija agencija Muza, koja je već poznata po uspješnoj realizaciji hvaljenoga muzeja «Kuća o batani» i osmišljavanju te etabliranju ogulinskog Festivala bajki. Dragana Lucija Ratković iz agencije Muza uvjerena je da će i novi projekt biti plodonosan, te da će osvojiti povjerenje europskih partnera:

"Kad tražite novac od Europske unije morate imati jaku svijest o europskoj vrijednosti vlastitog projekta, a to je kod nas na žalost rijetkost i to ne zato što nismo ponosni na ono što imamo, nego zato što nismo naučeni gledati u širem kontekstu. Zašto bi Brisel da dao novac za neku projekt u Hrvatskoj, ako mi samo nismo svjesni da ćemo to na neki način vratiti tom Briselu. U projektima je vrlo važna ta europska komponenta, europski kontekst gdje nastajemo." Što je "europska" dimenzija Ivanine kuće? Europsku dimenziju «Ivanina kuća bajki» nada se postići i već započetim umrežavanjem Ogulina s drugim gradovima čiji je identitet povezan s bajkama i bajkopiscima, te poticanjem konkretnih međuregionalnih projekta, kaže Ratković: "Kod nas se projekti često rade na brzinu – u mjesec dana muzej mora biti završen. Nema dugoročnih strateških razmišljanja. Često se kod tih pretpristupnih fondova razmišlja «'Ajmo nešto prijaviti, povući neke novce, pa što bude, bude…», a uopće se ne zna je li to prava stvar. Događa se da projekt ne bude do kraja ni razvijen i razrađen, pa nije jasno je li projekt održiv."

Za «Ivaninu kuću bajki» zato je izrađena studija održivosti za rok od 20 godina, a kvalitetu projekta prepoznala je i Županija koja ga je proglasila prioritetnim: "Često je kultura u središtu razvojnih strategija i kriterija, a uzmemo u obzir da je turizam jedna od glavnih, strateških grana Hrvatske. A ja jednostavno mogu postaviti pitanje: ima li turizma bez kulture?"…retorički se zapitala Dragana Lucija Ratković iz agencije Muza. Upravo na tragu stvaranja kvalitetnog turističkog proizvoda s dodanom vrijednosti, junaci Ivaninih bajki Potjeh, Regoč, Stribor i Domaći, zaživjet će u budućem multimedijalnom muzeju, koji bi uz stalni postav trebao obuhvatiti i knjižaru, suvenirnicu, višenamjensku dvoranu, tematske bajkovite staze kroz Ogulin i okolicu, te iznad svega rad s lokalnom djecom i razvijanje njihovih kreativnih potencijala, jer kroz igru i uz likove iz bajki, najljepše se i najbrže uči. Internet link: www.ogbf.hr