EU od iduće godine ima prve „borbene jedinice“

Svaka borbena jedinica imala bi po 1.500 vojnika i trebala bi biti u stanju intervenirati u roku od pet do deset dana. Na taj način Europska Unija želi brže i fleksibilnije reagirati na krize u svijetu. Paralelno vojnim jedinicama ministri sastavljaju i civilne snage za intervencije. Kandidatske se zemlju mogu uključiti, pa tako i Hrvatska, naglasio je nizozemski ministar obrane Henk Kamp: „Postoje mogućnosti sudjelovanja i za kandidatske zemlje, koje trebaju tražiti suradnju s drugim članicama, pa tako postoje mogućnosti suradnje i za Hrvatsku“, kazao je ministar Kamp.

Na sastanku hrvatsko izaslanstvo predvodio je ministar vanjskih poslova RH Miomir Žužul. On je potvrdio da je hrvatska spremna preuzeti odgovornost kao kandidatska zemlja u civilnoj komponenti sudjelovanja u mirovnim misijama Europske Unije, ali da se ovoga puta nije govorilo o konkretnim akcijama na tom polju te da će se takva pitanja tek nalaziti pred Hrvatskom koja podržava zajedničku europsku vanjsku i sigurnosnu politiku. Ministar Žužul je objasnio civilnu komponentu koja je otvorena kandidatskim zemljama, pa tako i Hrvatskoj: „Civilna komponenta je nešto što se priprema već godinama, a države dogovaraju o tome. Mi smo iskazali svoju spremnost da sudjelujemo. Tako ćemo sudjelovati u mirovnim pregovorima, razvoju civilnog društva, jer u tome imamo dobro iskustvo, ali i u razvoju institucija koje će doprinijeti jačanju pravnih država, manjinskih prava i slično“, naglasio je ministar Žužul koji iz Bruxellesa odlazi ravno u New York gdje sutra predsjednik i glavna tužiteljica Haaškog suda sutra podnose svoja izvješća Vijeću sigurnosti UN-a o suradnji zemalja regije.

Ministar Žužul je izjavio kako je „za očekivati je da će haaška tužiteljica osvrnuti se na one slučajeve koji su neriješeni u cijeloj regiji, a u Hrvatskoj konkretno na neriješeni slučaj Gotovine. To je do sada svaki puta istaknuto i to će biti istaknuto i ovaj puta”, kazao je ministar.

On je izrazio i svoja očekivanja od predstojećeg sutrašnjeg izvješća glavne tužiteljice Haaškog suda del Ponte i predsjednika Suda Merona: “Očekujem da će tužiteljica s obzirom da je ovo njezin posljednji izvještaj Vijeću sigurnosti upotrebiti jasan, da ne kažem dosta oštar jezik pozivajući na obveze sve one države koje su na određeni uključene, a to znači da će se odnositi i na Hrvatsku”, rekao je ministar Žužul.

Poslije podne će se ministar obrane Berislav Rončević, zajedno s kolegama iz ostalih kandidatskih zemalja te Norveške i Islanda, zemalja članica NATO-a, koje su izvan EU-a, sastati s Trojkom EU-a.

Večeras u okviru foruma Europske Unije –zapadni Balkan, Hrvatska i ostale zemlje regije potpisuju okvirni sporazum s Europskom Unijom o sudjelovanju u programima Unije. Unija otvara svoje programe za zemlje jugoistočne Europe, pa će večerašnjoj svečanosti biti nazočni i ministri vanjskih poslova Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore i Makedonije. Sastanak je nastavak foruma EU-zapadni Balkan koji je započeo na solunskom summitu sredinom 2003. godine.