1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

EU umoran od neispunjenih bosansko-hercegovačkih obećanja

Jasmina Rose30. lipnja 2016

Na poziv kancelarke Merkel Predsjedništvo BiH u četvrtak dolazi na razgovore u Berlin. BiH stagnira, blokade su svakodnevna pojava. Što kancelarka može učiniti za BiH, pitali smo zastupnika u Bundestagu Michaela Branda.

https://p.dw.com/p/1JGgw
Präsidium Bosnien und Herzegowina Sarajevo
Foto: Präsidium Bosnien und Herzegowina

Deutsche Welle: Europska perspektiva je faktor stabilnosti za zemlje Balkana, posebno za BiH. To je, gospodine Brand, više puta naglasila njemačka kancelarka Angela Merkel. Njemačko-britanska inicijativa je zamišljena da pomogne BiH da nadvlada stagnaciju na putu k europskim integracijama. Je li nakon Brexita ugrožen put BiH u EU?

Michael Brand: "Njemačka i Europa imaju moralnu obvezu prema BiH i vlastiti interes u pogledu stabilnosti, ali i u Europskoj uniji i u Njemačkoj su mnogi umorni od stalnih najava reformi koje se ne provode u djelo. S obzirom na izazove s kojima se EU susreće - a to je pitanje sigurnosti, izbjeglice i sada aktualno Brexit - značenje BiH neće porasti već će se - nasuprot tome - umanjiti. Zato politička klasa u BiH mora provesti zadaće koje je dobila. Sada je na bosanskoj gospodi političarima da urade svoju zadaću, a ne na Angeli Merkel i Europskoj uniji.

Zar ne bi kancelarka sada, kada je evidentno da bosansko-hercegovački političari ne mogu ispuniti zadaće i kada to i sami priznaju, trebala preuzeti inicijativu i zajedno s važnim članicama PIC-a (Vijeća za implementaciju mira, op. ur.) visokom predstavniku dati zeleno svjetlo da iskoristi tzv. bonnske ovlasti i nametne rješenje?

Kancelarka Merkel je zadržala u tajnosti obećanja koja je dobila od bosansko-hercegovačkih političara. Ona je prije godinu dana otputovala u Sarajevo i tada još uputila poziv za posjet Berlinu. Ovoga četvrtka će članovi Predsjedništva doći u Berlin. Ako se ona drži svojih obećanja, to treba uraditi i politička garnitura u BiH. Moj dojam je da mnogi pripadnici te garniture, gospoda u Predsjedništvu i čelnici stranaka jako dobro žive s blokadama. Cijenu za to plaćaju normalni Bosanci i Hercegovci, obični građani. To je ono što me ljuti, to je ono što ljuti mnoge moje prijatelje u BiH. Naravno da ima mnogo razloga koji koče napredak: blokade od strane gospodina Dodika, Dejtonski ustav... Više puta sam otvarao tu temu i govorio da Dayton nije prikladan da izvede BiH na pravi put, ali i u Federaciji postoji niz političara, koji očito jako dobro izlaze s tim na kraj da država ne funkcionira. Govore mnogo o reformskoj agendi ali konkretno odrađuju malo... Puno je zamagljivanja i bacanja prašine u oči. Tu se nitko ne treba zavaravati, to bacanje prašine u oči Berlin i drugi glavni gradovi jasno vide.

Michael Brand
Michael Brand (CDU)Foto: picture-alliance/dpa/Michael Brand

Što oni sve točno vide?

Na području pravosuđa, pravne države, reforme uprave nema istinskog napretka.

To što vidimo u Bosni je da se ta gospoda iz vladajuće garniture optužuju za korupciju, za stranačku državu, čak se i portir u bolnici zapošljava na osnovi stranačke knjižice. Postoji politički utjecaj na pravosuđe. Ne samo da se političari ne bore protiv toga i ne suzbijaju takve pojave, već ih bagateliziraju. Zato se moj apel odnosi na sve donositelje odluka u BiH, da konačno uvide da se šanse za BiH ne povećavaju već smanjuju neispunjavanjem nužnih reformi koje od njih traži EU tako da se usprkos interesu Njemačke i EU-a za stabilnošću i više Europe šanse za BiH smanjuju zato što svi postaju umorni o obećanja koja ne rezultiraju pomacima.

Kako bi se bosansko-hercegovački političari morali ponašati?

Više misliti na interese vlastitih građana, a manje na vlastite stranke i prije svega vlastiti džep, to je zahtjev koji ja upućujem. Da budem potpuno otvoren, ja sam direktno izabrani njemački zastupnik. Kada bih ja svoju zadaću shvaćao i odrađivao kao neki političari u BiH, moji birači za mene ne bi više glasovali, oni bi me otjerali s vlasti i to - moram reći - s pravom.

U BiH se i ovoga trenutka komplicira situacija. Član Predsjedništva Mladen Ivanić ne želi podržati adaptirani Sporazum o pridruživanju i stabilnosti. Što kancelarka može učiniti konkretno u četvrtak kada se tri člana Predsjedništva pojave na razgovorima u Berlinu?

Moram reći da me najprije zanima hoće li se i tijekom posjeta Berlinu ostati na odbijanju SSP-a. Jedno je jasno, ako se nastavi s blokadama, onda neće biti sljedećih koraka. Prilično sam siguran da će kancelarka pokušati dati svoj doprinos da se u BiH ode korak naprijed. Ali još jednom, nije vrijeme da kancelarka obavlja njihove domaće zadaće. Uz to i druge zemlje EU-a imaju zadaću podržati BiH. Ali nemoguće je da politička garnitura uvijek iznova odbija napredak i tako normalnim Bosancima i Hercegovcima sprječava ili oduzima budućnost, puštajući šanse da propadaju. Dakle kancelarka će od politički odgovornih tražiti ne riječi već djela i zato me i zanima hoće li tijekom razgovora u Berlinu oni koji blokiraju ostati pri svojim blokadama. Gospoda iz BiH moraju odraditi zadaće, a ne Angela Merkel i EU. Kao prijatelj BiH ja sam za to da se održi pritisak na vladajuću političku garnituru kako bi radila ono zbog čega je izabrana, a ne ono što ide na uštrb normalnih Bosanaca i Hercegovaca.

Savezna kancelarka Angela Merkel prilikom posjeta Sarajevu u srpnju 2015.
Savezna kancelarka Angela Merkel prilikom posjeta Sarajevu u srpnju 2015.Foto: picture alliance/dpa/F. Demir

Ovakvo stanje bi moglo potrajati još dugo i rezultirati možda novim sukobom. Zar kancelarka Merkel i EU ne bi trebali napraviti rez, zaprijetiti konsekvencijama i odlučno i jasno reći da to tako više ne ide. Koliko dugo će se još čekati?

Vjerujem da se Njemačka i EU moraju jače zauzeti i više pobrinuti za BiH. To je tragika još od Daytona. U EU-u vlada izvjesna bezidejnost kada je u pitanju BiH. Ja mislim da se mora učiniti više, da se mora izvršiti više pritiska jer jedno je sigurno: političke elite se uvijek dogovore kada se približe rokovi za isplatu pomoći. Sredstva pritiska postoje, ali pritisak ne smije biti usmjeren na građane, već na političku garnituru. Poželio bih da građani u BiH, ali i Bosanci i Hercegovci izvan BiH sami izvrše veći pritisak i da ne dopuštaju da im se događa to što se događa, dakle da se suprotstave tome jer i to ponekad rješava blokade. U nekim komunama postoje načelnici koji se ne vode stranačkim interesima već interesima građana, koji čine dobro za svoje općine. Ne smijete zaboraviti da se svijet ne okreće oko BiH . Zato bosansko-hercegovački političari moraju okončati svoje igre.

Američki milijarder Soroš koji je svojevremeno financirao rad "Europske inicijative za Bosnu" rekao je da je dezintegracija najveća opasnost za Europu. Kako u jeku dezintegracije koja je nastupila s Brexitom ojačati integracijske procese u BiH?

Smatram pogrešnim što se u BiH odustalo od provedbe presude Sejdić-Finci. Rečeno je "ako to sada izuzmemo doći će do privredne dinamike". Ali nije došlo, sve je ostalo po starom. Smanjili smo naše kriterije i ništa se nije dogodilo. Ja znam za mnoge probleme u strukturi, u Daytonu koje BiH sama ne može riješiti. Ali problemi se isto tako ne mogu riješiti ni bez Bosanaca i Hercegovaca. To isto ne ide. Znam i da se ne smije više čekati. Znam i da odgovor na Brexit mora glasiti: manje EU-a u malim pitanjima, a više u velikim. Mi nećemo postati jači ako se odvojimo od EU-a. Naš cilj je i europeizacija zapadnog Balkana, a ne balkanizacija Europe.