Europa ipak daleko od zone super-gospodarstva

"Rekli smo da 2010. želimo biti najkonkurentniji dio svjetskog gospodarstva, ali to nećemo biti“, rekao je Juncker pred Odborom za ekonomska i monetarna pitanja u Europskom parlamentu. "Potrebno je realno promišljanje koje bi produžilo razdoblje, a da se pri tome ne uspori tempo provedbe“, bile su njegove riječi. Na summitu Europske unije u ožujku 2000. u Lisabonu, čelinici EU-a su postavili program u kojem bi Europa do 2010. postala "najdinamičniji i najkonkurentniji ekonomski prostor u svijetu koji se temelji na znanju“. Unatoč reviziji procesa 2005. mnogi su ciljevi ostali neostvareni.

Ali koji je razlog?

Analitičari ističu kako se Unijina otvorena metoda koordinacije u procesu donošenja odluka na razini vlada temelji na dobrovoljnoj suradnji članica - i upravo je to ključni čimbenik za neupsjeh Lisabonske strategije. Upitan od dopredsjednika Odbora, španjolskog zastupnika Josea Manuela Garcia-Margalloa y Marfila je li došlo vrijeme za promjenu takvog načina odlučivanja, Juncker je rekao: "Ne govorim da postojeća metoda nije inteligentna, ali smatram da ne postoje političke okolnosti koje bi članicama omogućile da ostvare veću gospodarsku koordinaciju." Dodao je kako i vlade pojedinih članica "vrlo oštro reagiraju kada se zaziva previše Europe".

Juncker: Gospodarstvo i dalje šepa

Juncker koji je u lipnju ponovno izabran za šefa eurozone, u kojoj sudjeluje 16 članica Unije, poručio je i kako se eurozona stabilizirala otkako je zadnji puta govorio pred Odborom u ožujku ove godine. No luksemburški premijer je trenutno stanje ocijenio "krhkim" i obilježenim s gubitkom mnogih radnih mjesta koji tek dolaze u idućim mjesecima, pa i iduće godine i sve do 2011. Premijer Luxembourga je upozorio da je malo vjerojatno da će gospodarski rast u razdoblju između 2010. i 2020. biti veći od 1,5 posto. Osim toga, šef eurozone je istaknuo i da treba tražiti strategiju izlaza za mjere stimuliranja i to prije 2011.

Na sastanku u Odboru bila je nazočna i povjerenica za konkurentnost Neelie Kroes. Otkako je započela kriza i otkako su vlade bile prisiljene "pumpati" milijarde u banke kako bi spriječile njihov kolaps, povjerenica Kroes je "bombardirana" zatjevima za davanje državne potpore i subvencija i drugim sektorima u krizi. Međutim, jedan dio vlada je sada zabrinut da će planovi za preuzimanje Opela završiti u neizmjernom gubitku radnih mjesta, jer Njemačka nudi državne potpore u visini od 4,5 milijardi eura za nove vlasnike Opela.

"Pristup mora biti strogo ograničen na trgovačkim načelima. Čekamo podatke i točne brojke, a vremenski okvir je jasan - što prije to bolje, jer vremena je jako malo“, upozorila je povjerenica Kroes pred članovima Odbora za ekonomska i monetarna pitanja u Europskom parlamentu.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: M. Ljubičić