Europa u ukrajinskoj slijepoj ulici

Ukrajina se već više od deset godina trudi kako bi se približila Europskoj uniji i prije svega, sklopila ugovor o pridruživanju koji bi toj zemlji pružio i velike gospodarske šanse. Richard Guicci iz njemačke savjetodavne grupe u ukrajinskoj vladi napominje kako se prije svega radi o smanjenju carina, što znači da će trgovina biti slobodnija. "Ukrajina će imati bolji pristup tržištu EU-a i obratno”, objašnjava Guicci.

To odgovara i sadašnjem ukrajinskom predsjedniku Viktoru Janukoviču - a zapravo i Europskoj uniji. No, usprkos tome što je ugovor praktički već pripremljen, biti će pravo čudo ako on sada u Kijevu bude i potpisan.

Slučaj Timošenko i njegove posljedice

Jer, odnose između Bruxellesa i Kijeva uvelike opterećuje ponašanje ukrajinskih vlastodržaca prema bivšoj premijerki Juliji Timošenko. Nekoliko dana prije održavanja europsko-ukrajinskog summita je i ukrajinski predsjednik priznao kako "slučaj Timošenko ostaje osjetljiva točka dnevnog reda". Julija Timšenko se trenutno nalazi u zatvoru gdje izdržava sedmogodišnju kaznu zbog zlouporabe položaja prilikom potpisivanja ugovora o isporuci plina s Rusijom. EU je od početka izražavao sumnju u objektivnost procesa, a također optužuje Kijev da "budi sumnju u vladavinu prava u Ukrajini".

Isprva se Europska unija trudila uzdržati se od pritiska na Ukrajinu zbog tog slučaja. Na summitu europske inicijative "Istočno partnerstvo" koji je u rujnu održan u Varšavi, europski političari su hvalili napredak Ukrajine na putu u EU. Ali su Europljani istovremeno dali do znanja kako osuda Julije Timošenko neće ostati bez posljedica. Upravo se to i dogodilo: samo nekoliko dana nakon što je Timošenko proglašena krivom, Europska komisija je otkazala posjet ukrajinskog predsjednika Bruxellesu. Zapadni mediji su to nazvali “diplomatskom pljuskom”.

Europa se osjeća prevarenom

Europska unija se očito osjeća prevarenom od strane Janukoviča. Ukrajinski predsjednik je doduše izjavljivao kako se neće miješati u rad ukrajinskog pravosuđa, ali je i dodao kako bi čelnica oporbe njegove zemlje mogla biti puštena na slobodu ako Žalbeni sud odluči da nije kriva ili uz pomoć izmjene zakona. Na kraju se nije desilo ni jedno ni drugo, nego je štoviše Julija Timošenko suočena s još jednom optužbom zbog navodne utaje poreza.

S obzirom da baš ništa ne ukazuje na to kako bi Timošenko mogla ubrzo biti puštena na slobodu, promatrači zbivanja su skeptični što se tiče mogućnost potpisivanja Sporazuma o pridruživanju u Kijevu. Susan Stewart iz berlinske Zaklade za znanost i politiku smatra kako je greška što je EU Sporazum povezao sa slučajem Timošenko i objašnjava: "Mislim da je Unija time ušla u slijepu ulicu: ili će odustati od optužbi za nepravedno suđenje - i tako izgubiti vjerodostojnost, ili će ustrajati na tome, ali tako neće doći do potpisa."

Ako ne u Europu, onda na - istok!

Ona pak smatra kako bi bilo pametnije, umjesto da se sa Ukrajinom sklopi samo jedan sporazum koji bi obuhvaćao baš sve oblike suradnje, sklapaju odvojeni sporazumi o pojedinim točkama. Jer i ona je uvjerena kako je vrlo važno da Europska unija težište postavi na razvoj demokracije i pravnih institucija u Ukrajini, jer je tamošnji razvoj, kako kaže, "vrlo zabrinjava".

Za to vrijeme, oporba u Ukrajini strahuje da, kako se Kijev okreće od Bruxellesa, to znači približavanje Rusiji. Moskva bi u Euroazijskom savezu, o kojem je sporazum nedavno potpisala s Bjelorusijom i Kazahstanom, rado vidjela i Ukrajinu. Zamjenik ukrajinskog premijera Serhij Tihipko je u jednom novinskom intervjuu rekao: “Ukoliko EU jasno kaže ne, onda je veoma vjerojatno kako će se Ukrajina preusmjeriti na carinsku uniju s istočnim susjedima."

Autori: L. Jurčenko / R. Gončarenko (aš)

Odg. ured: A. Jung-Grimm