Europska komisija nezadovoljna reformama u Rumunjskoj i Bugarskoj
5. veljače 2008
Europska komisija je izrazila kritike na račun provedbe reformi u Bugarskoj i Rumunjskoj, posebice u području pravosuđa i borbe protiv korupcije na najvišoj razini.
“Naša procjena je da smo primijetili napredak na području reforme pravosuđa, i to se nastavlja, ali naša glavna zabrinutost je nedostatak napretka u borbi protiv korupcije na visokoj razini te organiziranog kriminala”, izjavio je Mark Gray, glasnogovornik Europske komisije dodajući kako, na primjer u Rumunjskoj, postoji deset slučajeva čiji postupak traje već duže od pola godine i gdje su zabilježene pogreške u procedurama postupka. Za navedena područja obje članice mogle bi postići “uvjerljivije rezultate”, smatraju u Komisiji.
Bruxelles bespomoćan
U oba primjera pokazalo se koliko je Europska unija zapravo nemoćna u slučajevima kada se zemljama obeća i zajamči datum ulaska u EU. U Bruxellesu se već govori da je učinjena velika greška kada je 2004. godine u članstvo primljen Cipar a da se prije članstva nije riješio sukob između sjevernog dijela kojeg je okupirala Turska i grčkog južnog dijela otoka. Slične izjave mogu se primijetiti sada i kada je riječ o Bugarskoj i Rumunjskoj, zemljama koje su postale članice Unije unatoč znatnih nedostataka na području pravosuđa i sudstva.
Za sada nema sankcijaUnatoč lošoj bilanci za Bugarsku i Rumunjsku Europska komisija do ljeta ove godine odustaje od poduzimanja kaznenih mjera ili sankcija. Teoretski bi Komisija mogla uskratiti priznanje presudama koje su donesene u Bugarskoj i Rumunjskoj. Međutim, u Bruxellesu smatraju da je pametnije stimulirati vlade u Sofiji i Bukureštu da uklone postojeće probleme.
“Imali smo loše prvo poluvrijeme”, rekao je glasnogovornik Europske komisije. “Očekujemo bolje drugo poluvrijeme i nadamo se da neće doći do produžetaka i jedanaesteraca”.
U pojednim zemljama članicama, kao u Njemačkoj primjerice, kritizira se suzdržanost Europske komisije, pozivajući da se koriste zaštitne klauzule. Posebice u Rumunjskoj je nedostatna borba proiv korupcije od kako je ministrica pravosuđa Monica Macovei napustila tu dužnost. Bugarski ministar unutarnjih poslova Petkov izvješće Europske komisije ocijenio je nepotpunim, jer, kako je rekao, nisu uključeni najnoviji podaci, zbog smetnji u komunikacijama između Bruxellesa i bugarskog ministarstva unutarnjih poslova. Takve navode Europska komisija je odlučno odbacila i dodala kako je koristila i uvrstila u izvješće najnovije podatke koji su još krajem siječnja stigli iz Bugarske u Bruxelles.
Glasnogovornik Europske komisije je isključio povezanost ili donošenje zaključaka iz dosadašnjeg postupka prema Bugarskoj i Rumunjskoj u odnosu na buduća proširenja, primjerice u slučaju Hrvatske. U Komisiji ističu da se sva otvorena pitanja trebaju riješiti u pristupnim pregovorima, kaže Johannes Laitenberger i nastavlja: “Zbog toga se radi o čistoj špekulaciji da se na temelju današnje specifične situacije u privremenom izvješću o Bugarskoj i Rumunjskoj povlače zaključci u pogledu procesa proširenja koji traje ili će se dogoditi u budućnosti. Ove dvije situacije moraju se promatrati odvojeno”, tvrdi glasnogovornik Europske komisije Laitenberger. Međutim, u studenom prošle godine je upravo Europska komisija u izvješćima o napretku zemalja regije naglasila da zbog korupcije i organiziranog kriminala idući krug proširenja dogodit će se tek u “srednjoročnoj ili dugoročnoj” budućnosti.