Europska komisija o Hrvatskoj - pohvale i kritike

Komisija u svojem godišnjem izvješću za Hrvatsku kojeg danas objavljuje u Bruxellesu, ukazuje da su potrebni dodatni napori oko stanja u pravosuđu, javne uprave i borbe protiv korupcije.

Vlada u Zagrebu ostvarila je ograničeni napredak oko reforme javne uprave a sustav je ostao neefikasan. “Civilna služba je ostala trpiti od velikih promjena osoblja i nedostatka kvalificiranog personala kao i zbog političkog utjecaja na svim razinama. Potrebni su dodatni napori”, stoji u izvještaju Komisije o Hrvatskoj.

Mali napredak u pravosuđu

Premda je Hrvatska uvela nekoliko zakona i provodi reforme, Komisija ističe kako je Hrvatska ostvarila mali napredak oko poboljšanja odgovornosti, neutralnosti, profesionalizma i kompetentnosti u pravosuđu”.

Provedba mjera racionalizacije mreže sudova spora je, dok procesi za ratne zločine traže dodatno poboljšanje. “Mora se tematizirati pristranost pravni branitelja Srba kao i zaštita svjedoka”.

Hrvatska bilježi određeni uspjeh u borbi protiv korupcije

Za razliku od ostalih zemalja zapadnog Balkana Hrvatska je zabilježila određeni uspjeh u borbi protiv korupcije ali problem ostaje široko rasprostranjen i Komisija smatra da su potrebni veći napori za spriječavanje, otkrivanje i procesuiranje korupcije.

"Niti jedna presuda zbog korupocije na visokoj razini"

“Nije donosena niti jedna presuda oko slučaja korupcije na visokoj razini”, stoji u izvještaju, dodajući kako se za pojam sukob interesa u Hrvatskoj ima malo razumijevanja.

Komisija: Problemi oko stanja manjina

Stanje manjina u Hrvatskoj predstavlja ozbiljan problem za Zagreb. “Hrvatska treba ohrabriti duh tolerancije prema srbijanskoj manjini te poduzeti odgovarajuće mjere za zaštitu onih koji bi još uvijek mogli biti subjekt prijetnji ili diskriminacije, neprijateljstva ili nasilja”.

U izvještaju se primjećuje da je srpska manjina suočena s poteškoćama prije svega kod zapošljavanja, dok su Romi suočeni s poteškoćama teških životnih uvjeta i širokom diskriminacijom.

Dok je Hrvatska nastavila u potpunosti surađivati s Haaškim sudom, Zagreb je dobio kritike zbog pristupa prema nekim važnim apektima optužnica Haaškog suda protiv hrvatskih građana.

Izvještaj također argumentira da negativno povjerenje u javnoj raspravi oko uloge ICTY-ja utječe na sposobnost nepristranog procesuiranja ratnih zločina kod kuće.

Što se tiče regionalnih tema izvještaj zaključuje da je Hrvatska učinila mali napredak u pronalaženju konačnih rješenja oko nekoliko bilateralnih pitanja sa susjedima, posebice oko pitanja granica koje pogađaju odnose sa Slovenijom.

Hrvatsko gospodarstvo snažno

Hrvatsko gospodarstvo je zabilježilo snažan i sve veći rast a zemlja prima pohvale zbog makroekonomske stabilnosti, uključujući i nisku inflaciju.

Hrvatska ima funkcionirajuće tržišno gospodsarstvo, ali u izvještaju se upozorava na vanjski dug koji bi mogao utjecati na makroekonomsku stabilnost.

Hrvatska u skladu s pravilima EU

Na kraju Komisija u svojem godišnjem izvješću ističe kako je “Hrvatska poboljšala svoje sposbnosti preuzeti obveze koje proizlaze iz članstva u EU. Pripreme za ispunjavanje uvjeta za članstvo u EU se nastavljaju konstatnim tempom a u nekim sektorima oni su u viskom skladu s pravilima Europske unije”.