Europska Unija o Protokolu iz Kyota

«Protokol je rezultat gotovo destogodišnji napora u kojima je Europska Unija odigrala vodeću ulogu», naglasio je povjerenik Dimas dodajući kako promjena klima znatno utječe na naš život te da se promjene događaju velikom brzinom, a posljedice osjećaju svi već sada.

«U posljednjih sto godina prosječna temperatura planeta porasla je za 0,6 stupnjeva Celzijevih, a u Europi je temperatura porasla za gotovo jedan stupanj Celzija», istaknuo je znanstvene rezultate i činjenice povjerenik Dimas dodajući kako postoji široki znanstveni konsensus oko toga da su uzrok porasta temperature štetni plinovi koji izazivaju učinak staklenika.

Prilikom stupanja na snagu Protokola iz Kyota povjerenik Dimas pozvao je u srijedu u 12.30 sati veleposlanike svih 140 zemalja koje su potpisale sporazum na središnji trg Schuman u europskoj četvrti kao i ministra za okoliš luxemburškog predsjedništva, članove Odbora za okoliš Europskog parlamenta, kao i predstavnike industrije i nevladinih organizacija koje se zalažu za suzbijanje promjena klime.

Visoki predstavnik Europske Unije za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana stupanje na snagu Protokola iz Kyota ocijenio je «konkretnim primjerom efikasnog multilateralizma». Solana je naglasio kako je promjena klime prijetnja ne samo okolišu već i prijetnja sigurnosti. «Međunarodna zajednica prepoznala je takvu prijetnju i implementirala je globalnu strategiju», rekao je Solana. U svojoj Europskoj strategiji sigurnosti Europsko je vijeće čiji je glavni tajnik Javier Solana, naglasilo u prosincu 2003. godine da globalno zatopljavanje predstavlja i globalan izazov za sigurnost okoliša u idućih nekoliko desetljeća. Europska strategija sigurnosti promovira međunarodni poredak koji se temelji na efikasnom multilateralizmu.

Europska Unija je odredbe iz protokola iz Kyota zacrtala u svojim zakonima, a to znači smanjenje plinova koji izazivaju učinak staklenika za oko osam posto do 2012. godine, što je nešto stroži kriterij od onoga koji se traži protokolom iz Kyota.

Unija namjerava postići taj cilj u sklopu novog sustava trgovine kvotama ispušnih plinova. To je dosad najveći sustav ekološke regulacije.U 25 zemalja članica Europske unije 12.000 tvornica i pogona dobilo je upute o tome koliko ugljičnog dioksida smije ispustiti u okoliš. U ovom trenutku samo pogoni u nekim industrijskim granama koje najviše zagađuju, poput proizvodnje električne energije, cementa i čelika, trebaju dozvole za ispuštanje ugljičnog dioksida.

Dok kritičari tvrde da sustav kvota nije dovoljno strog, pristaše nove regulacije tvrde kako je već samo postojanje kontrolnih mehanizama veliko dostignuće. Cilj je da europski model naposljetku postane uzor za svjetski sustav redukcije ispušnih plinova.

Protokol iz Kyota protokol je Ujedinjenih Naroda iz 1992. godine čiji je glavni cilj stabilizacija globalnih ispušnih plinova na razini na kojoj se može spriječiti opasne smetnje za klimatski sustav. Starih 15 članica Europske Unije odredile su smanjenje plinova do 2010. godine za 8% manje od stanja u 1990. godine. Ostale članice odredile su individualne ciljeve smanjenja štetnih plinova između 6% i 8% dok su jedino Malta i Cipar kao otočne države nemaju nikakve granice smanjenja štetnih plinova koji izazivaju učinak staklenika.