Europska unija podupire razvoj Azora

Spomenute prekomorske regije ili regije na periferiji kako ich u Bruxellesu nazivaju u žargonu, pokrivaju veliku morsku površinu i otvaraju mogućnosti sklapanja partnerstva na području gospodarstva. No, s druge strane, pozicija otoka, geografska udaljenost od kontinenta kao i nedostatak infrastrukture stavljaju ta područja u podređeni položaj, pa zbog toga Europska unija vodi posebnu brigu i pruža pomoć. Postoje različiti fondovi i programi pružanja pomoći koji su zapisani još u Rimskim sporazumima. U Portugalu na primjer Madeira i Azori imaju status autonomija. U slijedećem prikazu, o tome kakvu važnost za Europsku uniju ima devet otoka azorskog arhipelaga koji se nalazi usred Atlantika.

Fijuk vjetra i šum mora, pogled kroz prozore hotela Caracol na otoku Terceira na Azorima prikazuje sav intenzitet oceana. Zdanje koje se nalazi u ovakvom prirodnom okruženju, kao što je ocean, predstavljaju izvanredno mjesto za turizam drukčije vrste. Radi se o projektu kao i mnogim drugima na Azorima, koji uvelike koriste europske fondove. Paulo Araujo, suvlasnik hotela Caracol, kaže: “Hotel je sagrađen pomoću programa PRIME. Bez te pomoći najvjerojatnije objekt ne bi bio gotovo na vrijeme. Radi se o važnoj pomoći, koja ima svoje pozitivne posljednice, jer sve se završi na vrijeme. Objekt bi zasigurno bio gotovo i bez pomoći, ali bi to potrajalo duže”.

Program PRIME je projekt portugalske vlade koja omogućava projekte koje sufinancira Europska unija. Hotel Caracol sufinanciran je sa 50%. Projekt ima i podršku regionalnih vlasti u smislu da uklanja sve moguće administrativnih prepreka: ”Sa stanovišta birkoracije, sami papiri su uvijek veliki problem. Međutim, ovdje upravo regionalna vlada na Azorima ima ulogu da priskrbi pomoć, kako bi se lakše realizirali projekti i to kako na tehničkom tako i na političkoj razini. Ne govorimo o favoriziranju, govorim o tehničkom aspektu, kako olakšati stvari za ostvarivanje samih projekata”.

Fanfara koja se oglašava nedaleko od sjedišta regionalne vlade u Ponta Delgadau, glavnom gradu Azora, označava na glazbeni način jednu od brojnih lokalnih slavlja. Duarte da Ponte, tajnik za ekonomska pitanja regionalne vlade objašnjava kako europska pomoć dozvoljava strukturno izjednačavanje regija koje zaostaju za drugima u razvoju:

”Azori koriste strukturne fondove, a pomoć je vrlo specifična. Postoji nekoliko područja pružanja pomoći za školstvo, pomorske i zračne luke, kao pomoć Europske unije i za ukupnu infrastrukturu. Budući se radi o sektorima koji nemaju mogućnosti osvarivanja velikog rasta kao što su škole i ceste, stopa financiranja je veća, dok za područja i projekte kao što su luke i pristaništa za luksuzne brodove – dakle područje gdje se očekuje povećanje rasta - pomoć Europske unije je manja”. Pomoć se, dakle, pruža onim regijama gdje je bruto iznos društvenog proizvoda za 75% od europskog prosjeka. Na Azorima taj prosjek iznosi 61%. Stopa financiranja je različita.

U načelu pomoć koju će dobiti Portugal za svoje četiri siromašne regije u kojim se nalaze i Azori za razdoblje od 2007. do 2013. godine iznosi 15 milijardi i 240 milijuna eura. Na portugalskoj je vladi da odluči kako će raspodijeliti taj iznos na svoje 4 nerazvijene regije. Osim toga sama činjenica da Portugal ima prokomorske regije daje još omogućava 55 milijuna eura pomoći. Na otocima sve što se tiče infrastrukture je kompliciranije, a ulaganja su važna kako bi se smanjile poteškoće geografske udaljenosti između samih otoka. Unaprijeđenje prometa u lukama također je jedan od ciljeva koji poboljšava i turistički razvoj Azora: “Ono što ovoga trenutka imamo je luka prikladnih razmjera, ali sve je pomiješano. Kontejneri, putnici, automobili… sve to stvara ozbiljne probleme kada je u pitanju sigurnost. Odvojili smo putnike, a drugi dio smo oslobodili samo za trgovački promet. To je poboljšalo uvjete za one osobe koje posjećuju Azore, ljudi sada mogu pješice ući u grad, jer se zapravo već nalaze u samom srcu grada”, kaže da Ponte.

Međutim, ponekad zahtjevi za pružanje pomoći nadilaze uobičajna potraživanja. To je slučaj Gorreana, jedine plantaže čaja u Europi. Hermano Mota, vlasnik plantaže pojašnjava: “Ova godina treća je godina za redom da ćemo dobiti pomoć za skladištenje i time za samu plantažu čaja. Dakle, pomoć se ne odnosi na proizvodnju već fukcioniranje cijele grane. Pomoć iznosi 800 eura po hektaru, a subvencije nam omogućavaju da platimo gotovo jednu plaću, što je dobro!”

Neočekivano uzgajanje čaja na Azorima na površini od oko 30 hektara zapošljava 32 radnika bez brojnih sezonskih radnika. Vrlo često vlasnik mora platiti i do 400 radnika, jer na Azorima poljoprivreda je još uvijek vrlo snažna i predstavlja 12% udjela u gospodarstvu ovog arhipelaga.