1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Europske kraljevske kuće u dobu promjena

Bernd Riegert/Snježana Kobešćak30. travnja 2013

Nizozemska 30. travnja dobiva novoga kralja. U ostalih šest europskih kraljevstava sljedeća generacija još uvijek čeka da dođe na red.

https://p.dw.com/p/18OZD
REFILE - CORRECTING DATE Netherlands' Queen Beatrix (R) and her son Crown Prince Willem-Alexander wave to well-wishers from the balcony of the Royal Noordeinde Palace after opening the new parliamentary year in The Hague in this September 21, 2010 file photo. Dutch Queen Beatrix, who turns 75 on January 31, 2013, announced she was abdicating in favour of her son, Prince Willem-Alexander, telling her country it was time to hand the crown to the next generation after more than three decades on the throne. REUTERS/Jerry Lampen/Files (NETHERLANDS - Tags: POLITICS ROYALS)
Königin Beatrix dankt abFoto: Reuters

Nakon više od 30 godina na prijestolju, nizozemska kraljica Beatrix je u siječnju, uoči svog 75. rođendana priopćila na televiziji da silazi s prijestolja. "Povlačim se ne zbog toga što mi je moja dužnost postala teška, već iz uvjerenja da odgovornost za našu zemlju sada mora biti u rukama nove generacije", objasnila je Beatrix vrlo trezveno svoju odluku. "S velikim povjerenjem ja ću 30. travnja predati vladavinu svom sinu Princu Oranjskom", kazala je kraljica. Mnoge Nizozemce i ljubitelje monarhije u cijeloj Europi ovo povlačenje nije toliko iznenadilo. Jer i baka i majka sadašnje kraljice bile su sišle s prijestolja da bi ispraznile mjesto za sljedeću generaciju.

Starci na prijestolju

U ostalim kraljevskim kućama Europe vladari su također već debelo prešli godine kad se obično odlazi u mirovinu. Za nekoliko godina će već iz bioloških razloga tamo doći do promjena. Žilava britanska kraljica Elizabeta II. upravo je navršila 87 godina. Njezin sin Charles već dugo čeka da ju naslijedi i sa svoje nježne 64 godine još malo pa će postati djed. Danska kraljica Margareta II., koja inače puši jednu cigaretu za drugom, ima 73 godine, a njezinom nasljedniku princu Frederiku je 44. U Norveškoj mirni kralj Harald navršio je 76 godina, njegovom nasljedniku Haakonu je 40. U Švedskoj se čvrsto na prijestolju sa svojih relativno mladenačkih 68 godina još drži Karl Gustav XVI., unatoč aferama koje ga u zadnje vrijeme prate. Njegova kćer Viktorija (35) u narodu je puno omiljenija i kao kraljicu bi ju prihvatili odmah. U Belgiji vlada skoro 80 godina star Albert II. Njegov sin Filip je sa svoje 53 godine u najboljim godinama i već je od svog oca preuzeo brojne obveze. U Španjolskoj se vladar nalazi pod velikim pritiskom jer se sumnja da je umiješan u korupcijski skandal. Kralju Juanu Carlosu je 75 godina, lošeg je zdravlja i danas, nakon brojnih izvanbračnih afera, tek je sjena nekadašnjeg sebe samog. Prijestolonasljednik Felipe (45) rado bi zamijenio svog oca. Međutim "kralj se nikad neće povući". Tako barem tvrdi njegova žena, kraljica Sofija.

Nizozemska kruna i žezlo
Nizozemska kruna i žezlo prelaze u nove, mlađe rukeFoto: picture-alliance/ANP

"Prijestolonasljednici nisu nezaposleni"

Povjesničarka i stručnjakinja za plemstvo Monika Wienfort sa Sveučilišta u Braunschweigu ne vjeruje da se narod u pojedinim kraljevstvima želi riješiti ostarjelih vladara. "Nemam osjećaj da bi javnost u tim zemljama radije ili češće gledala mlađe vladare. Mislim da se kroz razne dužnosti koje prijestolonasljednici obavljaju po provinciji u Nizozemskoj, Belgiji, Španjolskoj pa i Velikoj Britaniji, ozbiljno doživljava njihov rad." Kraljevska djeca tako rastu i razvijaju se obavljajući ove dužnosti, i tako nisu ni besposleni niti se dosađuju.

Prijestolonasljednik Willem-Alexander s obitelji
Prijestolonasljednik Willem-Alexander sa suprugom i tri kćeriFoto: picture-alliance/dpa

Nije isključeno da će se još neki kraljevi povući kao što se to dogodilo u Nizozemskoj. Svaki kralj ima na to pravo. Što može Papa, može i okrunjena glava, kaže povjesničar Rolf-Ulrich Kunze. To je moguće ali ne i za očekivati, smatra ipak profesor Kunze. Nizozemski model tako nije nikakvo mjerilo za, na primjer, britansku kraljevsku kuću. Dok se u Nizozemskoj na kralja više gleda kao na funkcionalnog šefa države s određenom političkom ulogom, britanski je monarh više simbol nacionalnog identiteta.

"Podanici se zabavljaju"

Parlamentarne monarhije u sedam europskih zemalja, prema mišljenju Monike Wienfort, "sjede čvrsto u sedlu". "Mislim da većinu građana ovaj monarhijski poredak u njihovim zemljama zapravo zabavlja." Ni u jednoj od tih zemalja nema ozbiljnijih težnji da se promijeni društveni poredak. Kraljevstva su se u Europi održala svuda gdje nije bilo revolucionarnih pokreta kao u Francuskoj, Italiji ili Njemačkoj.

Kraljica Elizabeta II.
Kraljica Elizabeta II. za mnoge je simbol nacionalnog identitetaFoto: picture-alliance/Dave Thompson/PA

Zanimljivo je da su skoro sve kraljevske kuće na neki način rodbinski povezane prije svega s njemačkim plemstvom. Čak je i nizozemska kraljevska obitelj Oranien-Nassau zapravo njemačka. "Veza zapravo ne može biti čvršća", objašanjava Rolf-Ulrich Kunze. "To čujemo svaki put kad se pjeva nizozemska nacionalna himna ´Wilhelmova pjesma´, u stihu ´Wilhelm, njemačke sam krvi´." Utemeljitelj dinastije Wilhelm od Oranske i Nassaua potječe iz Dillenburga u današnjoj saveznoj njemačkoj pokrajini Hessenu. Ovaj hesenski plemić bio je naslijedio malenu francusku kneževinu "Orange" i potom napravio karijeru kao aristokrat. I muževi svih triju zadnjih nizozemskih kraljica bili su Nijemci. Ovu tradiciju prekida sada tek novi kralj Willem Alexander. Njegova žena Maxima je Argentinka.