Europski čuvari dopustili stvaranje novog giganta među izdavačima nosioca zvuka
22. srpnja 2004
Možda se o ovom sektoru u gospodarstvu misli kao o "laganom" jer se u njemu mnogo toga prikazuje blještavo - ali u poslovnom smislu, tek tamo pucaju kosti. Jer govorimo o sektoru izdavača nosioca zvuka: prošlog studenog smo vas izvjestili o planiranoj fuziji tog sektora Bertellsmann grupe sa istovrsnim iz Sonya u drugog nakladnika po veličini na ovoj planeti. Naravno da je to diglo na noge one čiji je to i posao: čuvare tržišne utakmice. No ovog je utorka Bruxelles novom gigantu dao zeleno svjetlo - a slična se odluka očekuje i sa druge strane Atlantika gdje će zapravo biti i sjedište ovog novog koncerna - dakle niti u Japanu niti u Njemčakoj nego u New Yorku.
Računica koja je dovela do fuzije Sonyja i BMG-a je jednostavna i šef Bertelsmanna Gunther Thielen još ju je krajem godine - kad je najavljeno spajanje ova dva proizvođača nosača zvuka - rezimirao:
”Mi se želimo pokušati bolje pozicionirati na tržištu, slično je mislio i Sony pa smo se odlučili udružiti.”
Sada, kada tome više ne stoje na putu europski čuvari tržišnog natjecanja, oba poduzeća veliki su korak bliža ostvarenju svog plana čime će nastati drugi najveći koncern muzičke industrije na svijetu. BMG je do sada bio peti po veličini i bilježio je promet od oko 3 i pol milijarde dolara godišnje, ”Sony”, pak, na drugome mjestu mogao se pohvaliti s oko milijardu dolara više. Spojeni, pokrivat će nešto više od 25 posto ukupnog svjetskog prometa nosača zvuka i od njih je još jači samo Universal i to niti za jedan posto.
”Tako sada možemo u puno, puno zemalja afirmirati umjetnike, jer i Sony ima predstavništva u 50 zemalja. Kad se to spoji, uštedjet ćemo, naravno, puno novca”, izjavio je svojedobno Thielen.
To ”puno novca” znači oko 280 milijuna dolara godišnje. A tu se krije i druga, manje sjajna strana medalje ovog joint venturea. On, naime, znači da će malo pomalo nestati najmanje 2 000 radnih mjesta, prije svega u Japanu i Americi, što je jedna četvrtina ukupnog personala novog koncerna. Oba poduzeća moraju žestoko štedjeti jer su proteklih godina zabilježila velike gubitke u prodaji CD-ova. Razlog tome su internet burze na kojima se može besplatno dobiti gotovo svaki CD ili pojedina pjesma s njega i naravno, CD-piraterija. Bez obzira na sve moguće zaštite od ilegalnog kopiranja koju proizvođači stavljaju na CD-ove, oni se i dalje nezakonito kopiraju i prže.
Fuzijom BMG-a i Sonyja tržište nosača zvukova smanjilo se od pet na četiri velika koncerna koja kontroliraju svjetsku proizvodnju. Tu je opasnost vidjela i Europska komisija, ali nije mogla pronaći dovoljno dokaza. Najavljeno je, međutim, da će da će se držati na oku daljnja koncentracija glazbenog tržišta.
Mali proizvođači nosača zvuka sa zabrinutošću su reagirali na odluku Europske unije. Oni se boje da će sada biti još više i lakše istisnuti s tržišta. Neovisni glazbeni producenti tražili su od Europske unije zabranu planirane fuzije, s obzirom da veliki glazbeni koncerni već kontroliraju 80 posto svjetskog tržišta. Udio neovisnih glazbenih producentskih firmi prošle se godine već smanjio s 27 na 25 posto. Strukovna udruga nezavisnih, Impala, sada razmišlja o tužbi protiv dozvole fuzije pred Europskim sudom u Luxembourgu. BMG i Sony čekaju još i odluku američkog organa za zaštitu tržišnog natjecanja, Federal Trade Comission-a. Računa se - kako je priopćeno - sa zelenim svjetlom i s druge strane Atlantika, i to u najskorijoj budućnosti, a onda će i Dido, i Anastacia, i Bowie, i Britney Spears, i još desetci zvijezda i zvjezdica - voljeli se oni međusobno ili ne - postati dijelom jedne velike glazbene obitelji!