1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Europski gurmani pojest će Azijatima žablje krakove

29. srpnja 2011

Žablje krakove sladokusci i gurmani ubrajaju u vrhunske delicije. No ta činjenica ugrožava okoliš u Aziji. Naime, apetit za žabljim kracima ima porazne posljedice po raznolikost vrsta i poljoprivredu.

https://p.dw.com/p/125dC
žaba u skoku
Iz Azije na tanjure europskih potrošača - žablji krakoviFoto: picture-alliance / OKAPIA KG, Germany
Rode
Žabe su važna karika u prirodnom prehrambenom lancuFoto: picture-alliance/ dpa

Prema najnovijem istraživanju Europljani i njihov apetit za žabljim kracima ugrožavaju žablju populaciju u Aziji. Godišnje Europska unija iz Azije uveze 4,5 milijuna kilograma žabljih krakova. To je oko 200 milijuna žaba, priopćila je organizacija za zaštitu životinjskih vrsta Pro Wildlife. Posljedice za ekološki sustav su porazne: iskorijenjene su i uništene čitave populacije žaba , povećava se broj insekata, a seljaci koriste sve više pesticida.

Belgija, Francuska i Italija uvoznici…

Sporna delicija je od euroskih zemalja najomiljenija u Belgiji. Prema studiji organizacije Pro Wildlife i dviju američkih organizacija, u 2009. godni tamo je uvezeno 3,6 milijuna kilograma žabljih krakova. Nakon Belgije slijedi Francuska sa 540.000 kilograma i Italija sa 300.000 kilograma.

… a Indonezija, Vijetnam i Turska izvoznici žabljih krakova

U Njemačkoj su žabe strogo zaštićene. Gotovo sve žabe koje se serviraju na stolu u Europi dolaze iz Indonezije. Ova zemlja je 2009. godine izvezla 3,8 milijuna kilograma žabljih krakova. Nakon toga slijede Vijetnam sa 570.000 kilograma i Turska sa 150.000 kilograma.

Žaba u prirodi
Žabe sve manje u prirodi mnogih azijskih zemaljaFoto: BUND

Za kilogram žabljih krakova potrebno je 20 do 50 žaba. Danas se žablje meso prodaje za šest eura po kilogramu. Prema navodima organizacije Pro Wildlife žabe se okrutno ubijaju. Životinjama se krakovi trgaju dok su žive.

“Hvataju se i izvoze u EU prije svega veliki primjerci vrsta žaba koje imaju posebno mišičave krakove”, kaže Sandra Altherr iz organizacije Pro Wildlife i autorica istraživanja. Među najčešće vrste ubrajaju se žabe s latinskim nazivima Limnonectes macrodon, Fejervarya limnocharis i Fejervarya cancrivora.

Prijet im izumiranje

Prometni znak koji upozorava na žabe koje mogu prelaziti prometnicu
Prometni znak koji upozorava na žabe koje mogu prelaziti prometnicuFoto: AP

Samo 15 posto žabljih krakova u EU stiže iz uzgoja, a ostatak se lovi u divljini. Tamo pak žabe nedostaju kao izvor hrane. Ribama, pticama i zmijama nedostaju žabe i punoglavci kao izvor hrane. U Indoneziji, žabe amfibije su dobirm dijelom u potpunosti nestale a vrsta Limnonectes macrodon se u međuvremenu našla na međunarodnom crvenom popisu ugroženih vrsta.

U Hrvatskoj većina žaba i žabljih krakova dolazi iz domaće proizvodnje i uzgoja, dok u Njemačkoj žabe koje stižu iz Azije, ne igraju veliku ulogu. Ipak, i u Njemačkoj se godišnje pojede 1500 kilograma žabljih krakova.

Autor: Alen Legović (rtr, AFP, dpa)

Od. ured.: S. Kobešćak