Europski parlament kritizirao Tursku

Europska je komisija tek prije dva dana dala svoju preporuku za ulazak Rumunjske i Bugarske u članstvo EU, a već je uslijedila rasprava o daljnjem proširenju i prije svega o najnovijem izvještaju Europskog parlamenta o Turskoj, s kojom Europska unija već godinu dana vodi pristupne pregovore.
Oni zastupnici koji su tada isticali kako je pogrešno otvoriti pregovore s Turskom danas smatraju da je njihovo mišljenje potvrđeno. U izvještaju koji je pripremio nizozemski konzervativni zastupnik Eurlings navodi se čitav niz nedostataka koji sežu od uskraćenog prava na slobodno izražavnja te vjerskih i manjinskih prava preko položaja i prava žena i stanja u prvosuđu, pa sve do uloge vojske i odbijanja turske Vlade da prizna Cipar. Europski parlament ne posjeduje direktne mogućnosti utjecanja na pristupne pregovore, ali nakon završetka pregovora zastupnici moraju dati svoju suglasnost turskom članstvu u EU.
Rasprava u Strassbourgu dobar je pokazatelj opće atmosfere. Ona pokazuje sve veću skeptičnost prema članstvu Turske u Europskoj uniji. Sve veću podršku uživaju oni europski zastupnici kao njemački konzervativni političar Bernd Posselt, koji ne vidi mjesto Turskoj u Uniji. „Turska nije europska zemlja“, rekao je Posselt u raspravi dodajući kako bi ulazak Turske previše proširio i nadišao mogućnosti Unije, oslabio, a možda čak i ugrozio postojanje Europske unije. Austrijski liberalni zastupnik Andreas Mölzer optužio je Europsku komisiju da - kada je riječ o Turskoj - redovito gleda kroz prste te da se - kada je riječ o reformama - zadovoljava samo slovom na papiru. Drugi zastupnici pak smatraju da unatoč problema Turskoj treba ostaviti otvorenu europsku perspektivu.

Turska važna za dijalog kršćanstvo-islam

Turski put prema Europi je važan i zbog dijaloga između kršćanstva i islama. Takvo mišljenje zastupa austrijski socijaldemokrat Hannes Swoboda, koji je pak usamljen među austrijskim socijaldemokratima koji odbacuju tursko članstvo u EU. Takvo je stajalište zapravo u suprotonosti općeg mišljenja među europskim socijalistima koji su zatražili ublažavanje predstavljenog izvještaja o Turskoj, jer kako naglašavaju socijalisti, "Turska bi se mogla udaljiti od Europe, a demokratske i reformske snage u zemlji mogle bi oslabiti“. Na izvještaj o Turskoj u Europskom je prlamentu predano čak 80 amandmana, što pokazuje intenzitet debate. Sporno je na primjer treba li naglašavati otvoreni karakter pristupnih pregovora s Turskom, kako to traže europski konzervativci, ili je potrebno naglasiti da je cilj pregovora članstvo, mišljenje koje zastupaju europski socijaldemokrati.

Sporna klauzula o genocidu

Sporno je i pitanje priznanje turskog genocida nad Armencima. Kod tog pitanja postoje dvojbe – je li priznanje turskog genocida nad Armencima uvjet za nastavak pristupnih pregovora ili je ono uvjet za njihovo zatvaranje. Tu su mišljenja podijeljena i unutar političkih grupacija u Europskom parlamentu. Tako unutar socijaldemokratske skupine Francuzi i Belgijanci zastupaju vrlo čvrsto i oštro mišljenje. Koje formulacije će na kraju dobiti većinu je manje bitno, jer znak koji je upućen sa ove rasprave o Turskoj, usvajanjem izvještaja o Turskoj je vrlo jasan, kao i poruka upućena na adresu Ankare: Turska mora znatno pojačati i intenzivirati provedbu reformi.