Facebook u društvu giganata

Što navedene brojke konkretno znače, najbolje se može vidjeti na sljedećoj usporedbi. Facebook s procijenjenih 100 milijardi dolara na burzi bi vrijedio više nego najveća njemačke banka Deutsche Bank i sportski gigant Adidas - i to zajedno!

Facebook se danas, zajedno s Coca-Colom ili McDonaldsom, nalazi u društvu deset najpoznatijih brandova svijeta. Izlazak na burzu "težak" je 16 milijardi američkih dolara. Internetski gigant Google je prilikom izlaska na burzu 2004. vlasnicima te firme donio nešto manje od dvije milijarde dolara.

Broker na Wall Streetu Louis Sulsenti ističe kako je investitorima poznat gigantski potencijal Facebooka s njegovih (navodno) preko 900 milijuna korisnika širom svijeta. Facebook je i bez burze svojim vlasnicima prošle godine donio tri milijarde dolara prihoda, uglavnom prodajom reklama.

Facebook ne želi naplaćivati usluge

Analitičari ipak procjenjuju da budućnost ovog portala zavisi od njegovog širenja na mobilne uređaje. Facebooku još uvijek nedostaje uspješan poslovni koncept za plasman reklama na uređaje poput "pametnih mobitela" ili Appleovog iPada. Scot Kessler, analitičar rejtinške agencije Standard&Poors upozorava kako je prosječan korisnik u mjesecu ožujku 2012. na internetu bio 100 minuta duže preko mobitela, nego preko klasičnog računala.

"Visoki postotak korištenja mobilnih uređaja smanjuje zaradu, jer su reklame aktivirane samo kad Facebook koristite putem kompjutora. Mora se pronaći način da i mobilni korisnici donose novac", kaže Kessler.

Brojni stručnjaci imaju ideje kako bi Facebook mogao ostvariti dugoročan uspjeh. Portal mora postati fleksibilniji. Na primjer kao multimedijalni portal koji će i dalje integrirati igrice, filmove i video-klipove, napominje Kessler i dodaje:

"Menadžeri Facebooka vjerojatno ne žele ići u smjeru naplaćivanja usluga, odnosno pristupa određenim sadržajima, ali to je jedna od opcija. Iskreno, mislim da će u prvo vrijeme najviše pažnje biti poklonjeno proširenju posla s reklamama."

Bez Kine nema budućnosti

Investitore brine što se na Facebook još uvijek ne može pristupiti iz Kine. S oko 500 milijuna korisnika weba, ta je zemlja najveće tržište za internetske firme i svi smatraju da, dugoročno gledano, nema budućnosti bez osvajanja kineskog tržišta.

Jedan od faktora rizika može biti i sam Mark Zuckerberg. Ovaj tvrdoglavi bivši student drži 57 posto dionica s pravom glasa i time će kod njega biti skoncentrirana moć kakvu nema nijedan vlasnik neke firme koja se nalazi na burzi. "On kontrolira Facebook i možda će nametnuti odluke koje se neće svidjeti dioničarima. Poznato je da on u prvom planu ima korisnike i njihov broj, a ne kratkoročne financijske uspjehe", tvrdi Kessler. Posljednji takav primjer je odluka Zuckerberga da za čak milijardu dolara kupi foto-program Instagram, što je naišlo na nerazumijevanje među investitorima.

38 dolara po dionici

Facebook je dionice plasirao po očekivanoj cijeni od 38 dolara po komadu. Zuckerberg je prodao 30 milijuna svojih dionica i zaradio preko milijardu dolara. Najavio je kako će tim novcem podmiriti porezne dugove. Emisija Facebookovih dionica na parketu Nasdaqa (od danas njima će se moći i trgovati) spada u red najvećih burzovnih emisija u povijesti.

Facebook je stao uz bok GM-a (2010. je na burzi utržio 18,1 milijun dolara) i Vise (19,7 milijardi 2008. godine). U svijetu su veće bile samo emisije vrijednosnih papira tri kineska financijska koncerna.