FAO: 852 milijuna ljudi gladuje

Unatoč negativnom razvoju situacije Svjetska organizacija za ishranu, FAO, ističe kako se ne želi odreći svojih ambicioznih ciljeva koje su Ujedinjeni narodi formulirali 1992. godine - naime, do 2015. godine prepoloviti broj gladnih na svijetu. A kako bi se glad uspjeno smanjila potreban je ne samo veći angažman industrijskih zemalja nego i vlada zemalja u razvoju, ističe Hartwig de Haen, zamjenik direktora FAO-a: "To zahtijeva angažman, prije svega u državama u kojima vlada glad: potrebno je bolje korištenje vlastitih resursa, ukidanje diskriminacije siromašnih u općoj gospodarskoj politici. Ali, mora se učiniti više i na području razvojne politike. Na kraju, investicije u borbu protiv gladi ujedno su i investicije u svjetski mir."

S druge pak strane, ratovi su još uvijek jedan od glavnih uzroka kronične gladi i neishranjenosti. Države u kojima su problemi ishrane postali veći iz upravo navedenih razloga su primjerice Afganistan i Irak, ali i Angola, kaže se u izvještaju FAO-a.

U njemu se navode, međutim, i primjeri koji bude nadu u promijenu na bolje. U 30-ak država situacija se znatno poboljšala, poput Gane, Vijetnama, Republike Kongo i Perua.

"Što je tim zemljama zajedničko? Neke su stvari karaketeristične. Kao prvo - u njima vlada mir, ili je barem manje sukoba nego u drugim državama. Drugo: one imaju visoki gospodarski rast, i to rast koji se zasniva na porastu poljoprivrede. Osim toga te su zemlje integrirane u svjetsku trgovinu, one nisu izolirane nego su otvorile svoja gospodarstva,"objašnjava de Haen.

Osim ljudskih patnji glad stvara i ekonomske gubitke od 500 milijardi dolara. Između ostaloga i zato što nedovoljno ishranjena djeca u pravilu kasnije nikada ne mogu biti potpuno produktivna radna snaga. U usporedbi s ogromnim gubicima koji nastaju zbog gladi, naglašava FAO, programi za djelotvorno suzbijanje gladi stajali bi vrlo malo.