FBI - od nadglednika bordela do lovaca na svjetske teroriste
28. srpnja 2008
Na početku su njegovi agenti nadgledali bordele i lovili krijumčare alkoholom. Onda je došao J. Edgar Hoover i maltretirao uokolo ljude sumnjama da su komunisti. Na kraju su ga pošteno iskritizirali zbog propusta uoči terorističkih napada 11. rujna 2001. Od tad, američki Savezni ured za istrage, cijelom svijetu poznat kao FBI, ima prije svega jedan zadatak: pronalaziti teroriste.
Dok je još bog hodao po svijetu
"To su bila vremena dok je bog još po zemllji hodao", rekli bi stari. Pedesetih i šezdesetih godina specijalni agenti američke savezne policije bili su smatrani herojima.
Kad je prije stotinu godina osnovan FBI, u SAD-u nije bilo policijske organizacije na saveznoj razini. Svaka savezna američka država imala je vlastitog zaštitnika zakona. Upravo to je predsjednik Tehodore Roosevelet htio promijeniti. Osnovan je "Ured za istrage" u kojem su bile zaposlene 34 osobe. Prvi zadatak bio mu je kontrola bordela. Ubrzo su "federalci" postali zaduženi za ganjanje krijumčara alkoholom u doba prohibicije. Dugački baloneri i šeširi širokog oboda, bili su karakteristični za stil odijevanja agenata FBI-ja, koji su ganjali kriminalce s mašinkama u rukama i u elegantnim automobilima. Agenti su u to doba bili cijenjeni.
No već u doba spektakularnih hajki na gangstere poput Johna Dillingera, Baby Face Nelsona ili Pretty Boya Floyda, FBI-jem je dominirao jedna čovjek: J. edgar Hoover. 1924. postao je direktorom ove službe. On je ovu agenciju obilježio kao ni jedan šef prije ili poslije njega. Uveo je znanstvene metode istrage. Specijalni agenti postali su poznati pod nadimkom "G-Men" (Government-men) - vladini ljudi.
Čelična šaka FBI-ja
Hoover je na čelu FBI-ja ostao 48 ogodina. Gotovo pola stoljeća. Tijekom pedestih i šezdesetih godina postajao je sve moćniji. Slagao je dosijee političara, poznatih ljudi, glumaca i intelektualaca. Pod njegovim vodstvom započelo je zloglasno prisluškivnje navodnih komunista i boraca za ljudska prva. Hoover je komuniste vidio na svakom uglu. "Komunisti su bili, jesu i bit će zauvijek opasnost. Za slobodu, za demokratske ideale, vjeru u boga i za američki način života", uzvikovao je moćni šef FBI-ja.
Sredstva nije birao. Martin Luther King mu je primjerice bio trn u oku. Prisluškivao je Luthera, njegovi agenti snimali su Lutherove izvanbračne afere i partije. Mnogim je glumcima i režiserima optužbma za komunizam uništio karijere.
Hoover je ostao na položaju za madata osam američkih predsjednika. Niti jedan se nije usudio otpustiti svemoćnog šefa FBI-ja. Položaj je napustio tek kad je umro. Glavno sjedište ove službe još uvijek nosi njegovo ime.
Gorka pilula
U međuvremenu se FBI preobrazio u ogroman aparat s brojnim zadaćama. Borba protiv terorizma, zaštita od špijunaže, borba protiv organiziranog kriminala, prijevara, otmica ljudi ili kompjuterskog kriminala. No 2001. bila je gorka pilula za ovu organizaciju.
18. veljače direktor Louis Freeh morao je pred kamerama objasniti vrlo neugodnu stvar. Specijalni agent Robert Philipp Hanssen uhićen je zbog špijunaže. Pune 22 godine on je tajne državne policije prodavao Rusima. Krtica u vlastitim redovima! Špijun Hanssen osuđen je na doživtnu robiju, no samo tri mjeseca kasnije stiže tek prava katastrofa. 11. rujna 2001. Amerikanci bespomoćno promatraju kakve rupe postoje u njihovoj sigurnosnoj službi.
Ne znaju strane jezike
Robert Mueler je dužnost direktora preuzeo samo tjedan dana prije ovih napada. I od tad je zaokupljen samo jednim: ovu službu sigurnosti organizirati nanovo. Jer istražne komisije su zaključile da FBI nije bio dobro pripremljen. Počinjene su grube pogreške u istragama i komunikaciji, zbog kojih su se informacije koje su mogle ukazati na opasnost koja je prijetila od terorista, zagubile između FBI-ja i raznih ljubomornih konkurentskih obavještajnih službi.
Nedovoljno poznavanje stranih jezika, premalo informacija o radikalnim orgnaizacijama, premalo podataka o radikalnim islamstima. Stotinu godina nakon svog osnutka FBI se ne prikazuje u najboljem svjetlu. Više od 30.000 zaposlenih radi u službi za koju država godišnje izdvaja 9 milijardi dolara. Očekuje se da služba i isporuči proizvod z akoji je zadužena. Sigurnost. (sk)