Finale austrijskog predsjedništva

Suglasnost postoji tek da se faza razmišljanja produži za još godinu dana te da Europska unija do 2009. godine treba novi sporazum. Osim ustava među članicama je sporno daljnje proširenje i apsorpcijske sposobnosti.
Šefovi država i vlada o ključnim će pitanjima budućnosti Europske unije raspravljati pod predsjedanjem austrijskog kancelara Wolfganga Schüssela. Austrija je tijekom svojeg predsjedanja pitanje Europskog ustava držala glavnim prioritetom, no dodadašnji nacrti zaključaka o ovoj temi ne sadrže ništa o ustavu. Njemačka kancelarka Merkel i francuski predsjednik Chirac postavili su sebi za cilj da raspravu o Europskom ustavu pokrenu tek nakon predsjedničkih izbora u Francuskoj sredinom iduće godine, a da se konačna odluka o tom pitanju donese tijekom francuskog predsjedanja Unijom u drugoj polovici 2008. godine. Time Europski ustav - koji se nakon prošlogodišnjih negativnih referenduma u Francuskoj i Nizozemskoj nalazi na ledu – ulazi u još jednu godinu razmišljanja.

Promjene su nužne

Uoči summita je predsjednik Europske komisije Barroso uputio poruku: “Nizza nije dovoljna. To potvrđuju moja iskustva nakon što godinu i pol dana vodim Komisiju”, naglašava Barroso dodajući da bez ustavnog sporazuma Eurkopska unija ne može učiniti sve ono što je potrebno, od efikasnosti institucija preko demokratske potvrde i uloge u svijetu.
Sporni su i planovi austrijskog predsjedništva da se na idućem prosinačkom summitu raspravlja o Unijinim sposobnostima prihvaćanja novih članica. Od Komisije se traži da formulira izvještaj o kriterijima za apsorpcijskih sposobnosti u kojem bi se trebalo uzeti u obzir i kritično javno mnijenje o proširenju. Prema izjavama diplomata, većina članica odbacuje takav prijedlog, dok ga podržvaju samo Francuska i Nizozemska. Neovisno o načelnoj raspravi, na ovome će summitu zemlje članice potvrditi “europske perspektive” za zemlje jugoistočne Europe - Makedoniju, Srbiju, Crno Goru, Bosnu i Hercegovinu te Albaniju.

Prijelazna rješenja

Šefovi država ili vlada žele se dogovoriti oko nekoliko konkretnih koraka, na primjer kako bi Europska unija i bez ustavnog sporazuma u određenim područjima djelovala efikasnije. Tako bi Unija trebala kada je riječ o energetskoj politici imati zajedničku vanjsku politiku. Ekipa stručnjaka koju je odredilo Vijeće predložila je da se opskrba energijom uvrsti u novi sporazum o partnerstvu s Rusijom. Bivši član Europske komisije i bivši francuski ministar vanjskih poslova Michel Barneir predložio je sastavljanje “interventnih snaga Europske unije” u slučaju katastrofa. I austrijsko je predsjedništvo razradilo prijeloge za poboljšanje civilnog i vojnog dijela rješavanja kriza – primjerice u slučaju terorističkog napada ili izbijanja pandemije gripe.
Prema izjavama diplomata planovi da se u potpunosti javnosti otvore rasprave u Vijeću nisu više sporni. Odnosilo bi se to na one dijelove sjednica u kojima se usvajaju zakoni kod kojih Europski parlament ima pravo suodlučivanja. U pojedinim bi slučajevima zemlje članice zadržale pravo zasjedanja iza zatvorenih vrata.

Ostao još samo europsko-američki summit

Osim toga Europsko će vijeće i formalno donijeti odluku o prijamu Slovenije u eurozonu od 1.1.2007. godine. Rumunjska i Bugarska ponovno će dobiti upozorenje i poziv da provode reforme kako mogle pristupiti u članstvo već iduće godine.
Sastanak na vrhu koji bi trebao završiti sutra oko podne vrhunac je šestomjesečnog austrijskog predsjedništva, koji idućeg mjeseca pa sve do kraja godine preuzima Finska. U tih šest mjeseci zatvoreno je jedno od najtežih pitanja – direktiva o uslužnim djelatnostima. Uz to je, na proljetnom summitu, nakon energetske krize početkom godine vezano uz isporuku plina iz Rusije preko Ukrajine, Europska unija potaknula proces određivanja zajedničke energetske politike. Također je u prvoj polovici ove godine u Parlamentu prihvaćen višegodišnji unijin proračun za razdoblje od 2007. do 2013. godine. Na kraju je još samo ostao summit Europske unije i SAD-a 21. ovoga mjeseca kada u Beč dolazi američki predsjednik Bush.