Finsko predsjedništvo: mandat zaliven pivom

Karavana se nastavlja, a palica prelazi iz finskih u njemačke ruke, točnije iz sjevernjačkog Helsinkija u srednjoeuropski Berlin. Ovakav se opis ovih dana često može pročitati u finskim novinama, a slično govore i finski dužnosnici u europskim institucijama. Pomalo im je slomljen ponos, zbog neispunjenih planova i očekivanja, ali s olakšanjem shvaćaju da se s pozornice u Bruxellesu ponovno mogu vratiti u polarnu sjevernu noć.

Neupadljivi, ali važan napredak

Pa ipak, bilanca finskog predsjedanja nije tako loša. Većina namjera na području gospodarstva je ostvarena, a to je potvrdio i predsjednik Europske komisije Barroso: «Uredba o kemikalijama, konačno usvajanje odredaba o uslužnim djelatnostima, sedmi sporazum o poticanju istraživanja u vrijednosti od 54,5 milijardi eura, što znači povećanje za 40 posto u odnosu na prošli sporazum, proračun za 2007. godinu, zajednički stav o energetskoj vanjskoj politici, dogovor oko Schengeskog informacijskog sustava, što je vrlo bitno za nove zemlje članice, te ulazak Slovenije u monetarnu uniju – takozvanu euro zonu.»

Tu je još i dogovor s Rusijom o postupnom ukidanju trošarina za prelijetanje Sibira i još mnogo toga. Sve su to za emisije vijesti i obične građane možda ne toliko spektakularne stvari, ali za europsko gospodarstvo dogovor na tim područjima predstavlja itekako veliki napredak koji se može izraziti i u financijskim kategorijama.

Jasno stajalište

Na političkom polju Finci su pokazali jasno stajalište Predsjedništva o ratu u Libanonu koji se gotovo poklopio s početkom njihova mandata, a upravo takvo jasno finsko stajalište nije uvijek nailazilo na oduševljenje kod nekih zemalja članica. Unatoč tome finski postupak je pridonio brzom kraju borbenih djelovanja. Na koncu predsjedništva Fincima je čak pošlo za rukom spretno i u posljednjoj sekundi izbjeći sazivanje kriznog sastanka na vrhu oko Turske.

Osim ministra vanjskih poslova koji je kroz ovih šest mjeseci vodio Vijeće ministara kombinacijom rutine i angažmana, bio je tu i finski premijer Vanhanen koji se također iskazao u takozvanoj putujućoj diplomaciji. No, u nekim pitanjima nije pomogao niti njegov angažman, kao na primjer u napetostima na neformalnom summitu u Lahtiju, gdje je Poljska zaprijetila vetom u predstojećim pregovorima s Rusijom ili u rješavanju ciparskog problema. Unatoč zahtjevima Europske unije turska pristaništa i dalje ostaju zatvorena za brodove i zrakoplove sa Cipra.

Nema približavanja Rusiji

Na negativnoj strani bilance stoji i neuspjeh u nastojanjima da se poboljšaju odnosi između Europske unije i Rusije. Tu je Vlada u Helsinkiju možda tražila previše, ili je – slikovito rečeno – postavila previsoku preponu preko koje Poljska nije htjela preskočiti. Finska se može pohvaliti i dogovorom o donošenju odluka većinskim glasovanjem na područjima unutarnjih poslova i pravosuđa. No, što se tiče solidarnosti koju traže južne zemlje članice zbog velikog broja ilegalnih doseljenika, obećanja su ostala za sada samo mrtvo slovo na papru. Finska zajedno s nekim članicama nije uspjela ponovno pokrenuti pitanje novog određivanja pravila o radnom vremenu u Europskoj uniji.

Neuspjeh i na području povećanja poreza na alkohol: Češka koja spada među one zemlje koje su blokirale takve namjere ipak se na neki način htjela odužiti finskom Predsjedništvu. Tako je češki stalni predstavnik pri Europskoj uniji finskom ministru financija poklonio veliku bačvu ponajboljeg češkog piva koje je zasigurno bilo dobar početak predstojećih božićnih i novogodišnjih blagdana.