Florence Hartmann pred Haškim sudom
27. listopada 2008
Suci Žalbenog vijeća Haškog tribunala optužili su Florence Hartmann, da je u svojoj knjizi "Mir i kazna" lani i tekstu, objavljenom u publikaciji Bosanskog instituta u Sarajevu ove godine, otkrila informacije o strogo povjerljivim odlukama tog vijeća, koje su se odnosile na postupak protiv Slobodana Miloševića.
Time je, po obrazloženju sudaca, prekršila propise Statuta Tribunala, jer je znala da su dotične odluke strogo povjerljive i da njihovim objavljivanjem "svijesno i namjerno ometa sprovođenje pravde", što predstavlja nepoštovanje suda.
Prikrivanje istine
Uz to, ona je u svojoj knjizi kritizirala odluku Tribunala da prihvati zahtjev Srbije da se o mnogim dokumentima na suđenju Slobodanu Miloševiću govori iza zatvorenih vrata. Na taj način su od javnosti prikriveni ključni dokazi o odgovornosti Beograda za genocid u Srebrenici. Vlasti u Beogradu su tu okolnost, po tvrdnji Harrtmann, iskoristile kako bi se onemogućila upotreba tih dokaza u procesu pred Međunarodnim sudom pravde po tužbi BiH protiv SRJ zbog genocida.
Florence Hartmann je od 1999. do 2006. godine bila savjetnica za Balkan i glasogovornica bivše glavne tužiteljice Carle Del Ponte i imala je uvid u sve, pa i najpovjerljivije dokumente Haškog tribunala. Nakon što je otišla s te funkcije, objavila je knjigu "Mir i kazna", u kojoj dovodi u pitanje odnos svjetskih diplomacija prema Haškom tribunalu i tvrdi da je rad te pravosudne institucije, čiji je osnivač Vijeće sigurnosti UN-a, stalno bio izložen opstrukciji i blokadi velikih sila.
Sud - samo bacanje prašine u oči?
Uoči prvog pojavljivanja pred sudijom Haškog tribunala Hartmann nije željela dati bilo kakvu izjavu. Međutim, u razgovoru za naš program povodom izlaska iz tiska svoje knjige prije godinu dana rekla je, između ostalog, sljedeće:
"Kad je Tribunal osnovan 1993. kreiran je u okviru jedne hipokrizije. Jer tada velike sile nisu htjele intervenirati, odnosno koristiti vojnu silu da zaustave rat u Bosni. Tribunal je bio odgovor na nastavak strašnih zločina koji su se tada dešavali u Bosni, ali velike sile nisu imale ni namjeru ni želju da međunarodni sud funkcionira. On je bio samo diplomatski instrument da se smiri indignacija."
Nakon izjašnjavanja Florence Hartmann o krivici biti će određen datum suđenja. Za nepoštovanje suda predviđena je maksimalna kazna do sedam godina zatvora ili globa do 100.000 eura.