"Francuska može zaboraviti Tursku!"

Prosvjedi i prijetnje koje su proteklih tjedana u Pariz stizali iz Ankare, očigledno nisu urodili niti najmanjim plodom. Odnos NATO-partnera, Turske i Francuske nalazi se u krizi koja bi, kako se čini, mogla potrajati još duže vrijeme. Razlog je novi zakon o genocidu koji je u ponedjeljak uvečer potvrdio francuski Senat. Prema njemu će ubuduće kaznom zatvora od godinu dana ili novčanom kaznom od 45.000 eura moći biti kažnjeni svi oni koji negiraju postojanje zakonski priznatih genocida. Kako u ovu kategoriju ne ulazi primjerice samo genocid nad židovima u Drugom svjetskom ratu, već i ubojstvo oko milijun i pol Armenaca od strane vojske Osmanskog carstva tijekom Prvog svjetskog rata, Turska je uputila prosvjed. Masovno uništenje ovog naroda u Turskoj je naime i dan-danas velika tabu- tema. Toliko velika da je Ankara najavila sankcije protiv Francuske, izbacivanje njezinog veleposlanika iz zemlje kao i zatvaranje svojih pristaništa za francuske ratne brodove.

Ugroženi francuski poslovi u Turskoj

„Ovaj zakon je izraz diskriminacije i rasizma kao i neprijateljstva prema Turskoj! On je izraz jednog srednjovjekovnog mentaliteta!“, izjavio je turski premijer Recep Tayyip Erdogan nakon što je primio vijest kako je Gornji dom francuskog parlamenta izglasovao zakon o genocidu. Međutim, iako je to već tjednima unaprijed najavljivao, Erdogan za sada ne spominje uvođenje konkretnih sankcija, već izražava nadu da će novi zakon ipak na kraju biti blokiran na francuskom Ustavnom sudu. No, glasnogovornici vlade kao i ministarstva vanjskih poslova najavljuju da u slučaju da ovaj zakon bude potvrđen i od Ustavnog suda te francuska vlada „ne promijeni svoje mišljenje“, da će tada u svakom slučaju započeti sa sankcioniranjem. Za sada su odnosi ove dvije zemlje takorekuć stavljeni „na led“. „Riječ je o bilateralnim odnosima na diplomatskoj, političkoj, gospodarskoj, vojnoj i kulturnoj razini. Francuska od sada može zaboraviti na Tursku“, izjavio je primjerice turski veleposlanik u Parizu, Engin Solakoglu.

Najavljene sankcije mogle bi doista pogoditi francusko gospodarstvo. Naime, u Turskoj posluje oko 400 velikih francuskih poduzeća, Francuska je drugi najveći ulagač na Bosporu. Isto tako, pod upitnikom sada stoji i prodaja nuklearnih centrala francuskog koncerna Areva Turskoj, kao i daljnja suradnja između ove dvije zemlje glede krize u Iranu. Zbog svega toga francuski ministar vanjskih poslova Alain Juppe pokušava smiriti situaciju. „Želio bih apelirati na naše turske prijatelje da zadrže mir. Turska je jedna velika zemlja s velikom gospodarskom i političkom snagom i potreban nam je dobar međusobni odnos. Moramo vidjeti što će se sad dogoditi, no ja u svakom slučaju Turskoj „pružam svoju ruku“, rekao je Juppe.

Sarkozy: genocid povijesna činjenica

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy bio je već manje oprezan pri odabiru riječi: „Genocid nad Armencima je povijesna činjenica. Turska je jedna velika zemlja koja bi u svakom slučaju trebala preispitati svoju povijest.“ Sarkozy je naime i bio taj koji je pokrenuo lavinu i predložio uvođenje spomenutog zakona o genocidu. To i nije tako čudno budući da u Francuskoj živi oko 500.000 osoba armenskog podrijetla, potomaka nekadašnjih izbjeglica iz Turske nakon Prvog svjetskog rata. Budući da se u Francuskoj za manje od 100 dana održavaju predsjednički izbori, kritičari kažu kako je Sarkozy upravo iz tog razloga i pokrenuo cijelu priču o uvođenju kazni za negiranje bilo kojeg pa tako i genocida nad Armencima – jer bi mu glasovi njihovih potomaka u svakom slučaju dobro došli.

U svezi s francuskim zakonom o genocidu oglasila se i vlada u Armeniji. Ministar vanjskih poslova ove zemlje, Edward Nalbandian pozdravio je odluku francuskog Senata. „Donošenje ovog zakona neće biti samo upisano zlatnim slovima u knjigu povijesti prijateljstva između armenskog i francuskog naroda već i u anale povijesti zaštite ljudskih prava“, rekao je armenski ministar.

Autor: Kahls Daniel, ard / Željka Telišman

Odg. urednik: Anto Janković