FTAA: "light" slobodna trgovinska zona

Ministri trgovine iz 34 americke države suglasili su se na konferenciji u Miamiju prošlog tjedna oko kompromisnog dokumenta o osnivanju sveamericke slobodne trgovinske zone FTAA. Sporazum o tom najvecem zajednickom tržištu na svijetu trebao bi stupiti na snagu 2005. godine. No, kompromisni zakljucni dokument dopušta svim clanicama da iz Sporazuma izdvoje pojedina pitanja.

Konferencija koja je najprije trebala trajati dva dana okoncana je vec prvog dana. Njezino je održavanje bilo popraceno djelomicno nasilnim demonstracijama oko 20 tisuca protivnika globalizacije. Mnogi od njih smatraju FTAA projekt pokušajem SAD-a da ucvrsti svoju prevlast na americkim kontinentima te vjeruju da ce ukidanje zaštitnih carina dovesti do povecanja siromaštva i socijalne nejednakosti u Latinskoj Americi. S druge strane, sindikati u SAD-u se boje da ce otvaranje tržišta znaciti povecanje nezaposlenosti u njihovoj zemlji.

Plan o americkoj slobodnoj trgovinskoj zoni roden je još 1994. godine za vrijeme mandata SAD-ovog predsjednika Billa Clintona. Prema tom planu, od Aljaske do Ognjene zemlje bile bi ukinute carine i trgovinska ogranicenja, dok bi se carine za sve druge zemlje zadržale.

Svi problemi i pitanja koja pojedine clanice smatraju spornima za sada ostaju nedirnuti. A njih je mnogo. Tako se Brazil i SAD svadaju oko agrarnih subvencija, a Meksiko i druge clanice oko tarifa za place. Mocni SAD-ov povjerenik za trgovinu Robert Zoellick ovako opisuje trenutacnu situaciju:
"Slobodna trgovinska zona podsjeca me na meni od devet jela, kod kojeg gosti sada pocinju razmišljati imaju li stvarno apetit."

Kriticari se s podsmjehom kažu kako se radi o "light" slobodnoj zoni. Jer, objašnjavaju oni, svaka zemlja ionako i dalje može raditi što hoce.