1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

G7: više od piva i limene glazbe?

Sabine Kinkartz6. lipnja 2015

Tema za razgovor čelnika zemalja G7 ne nedostaje: gospodarstvo, ratovi, glad u svijetu, klimatske promjene... Ali donošenje odluka se ne očekuje. Čemu onda služi ovaj izuzetno skup sastanak političara?

https://p.dw.com/p/1Fc7D
Bildergalerie Gipfeltreffen G6 G8 G7 Elmau 2015
Foto: Getty Images/L. Preiss

Mjesto susreta izgleda kao s razglednice: snježne planine u daljini, zelene livade i plavi potoci. Usred tog područja između Garmisch-Partenkirchena i Mittenwalda je smješten dvorac i luksuzni hotel Elmau, pozornica dvodnevnog susreta predsjednika država ili vlada Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Italije, Japana, Kanade i Sjedinjenih Američkih Država.

Angela Merkel je obrazložila izbor mjesta susreta riječima: "Želimo pokazati našim gostima prekrasan dio Njemačke kako bi ta atmosfera utjecala i na formu razgovora koja je važna za rezultate takvih susreta." Ali to je bio skup izbor mjesta ove manifestacije: ovaj mali izlet čelnika vodećih industrijskih nacija će koštati najmanje 360 milijuna eura, uključujući troškove za oko 19 tisuća policajaca i snaga sigurnosti koji će osiguravati ovaj dvorac.

Angela Merkel
Običaj je da domaćin - u ovom slučaju domaćica - uvelike određuje teme razgovoraFoto: imago/M. Heine

Tematski ovaj samit je u znaku aktualnih kriza i humanitarnih katastrofa. Sukob u Ukrajini opet prijeti eskalacijom zbog čega se nastavlja ledeno doba prema Rusiji, tu je i rat protiv terorističke tvorevine IS, u svijetu još uvijek živi dvije milijarde ljudi koji gladuju - popis je veoma dug.

"Tko sumnja u smisao takvih susreta, mora samo pogledati na trenutna krizna žarišta kako bi shvatio nužnost, čak i obavezu da zajednički intenzivno tražimo rješenja", izjavila je Angela Merkel novinaru lista Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Zastupnici zajedničkih vrijednosti

Doista, susreti G7 su jedini te vrste na kojima se još uvijek može govoriti otvoreno u povjerljivom okruženju. Mnogo toga se promijenilo i danas se i takvi susreti naveliko pripremaju od "šerpa" - kako se obično nazivaju stručni suradnici državnih čelnika koji unaprijed razmatraju detalje tema o kojima će se raspravljati. Ali u osnovi, ovi susreti i dalje slijede tradiciju "razgovora uz kamin" gdje čelnici vodećih industrijskih zemalja mogu razgovarati u privatnom okruženju i otvoreno razmjenjivati mišljenja. Mada to nije nekakvo vijeće koje nešto odlučuje, za Angelu Merkel je to mnogo više od puke krizne diplomacije, to je mjesto gdje zemlje G7 mogu uputiti jasnu poruku i otvoriti nove putove za neke probleme.

Nakon što je Rusija izbačena iz ove skupine (koja se prije isključenja prvo zvala G7+1 pa onda i G8), čelnici sedam zemalja se opet smatraju predstavnicima zajedničkih vrijednosti koje je dopala uloga uzora i za druge zemlje. Radi se o tome da se poboljšaju životni uvjeti u čitavom svijetu te da što više ljudi osjeti blagostanje. Zato na programu stoje različite teme: od promjene klime, zagađenje mora, otpornosti prema antibioticima pa do borbe protiv epidemija kao što je ebola.

Elmau 2015
Troškovi susreta su upravo enormni i čak i kancelarka zna kako samo konkretni rezultati samita mogu opravdati troškoveFoto: Reuters/W. Rattay

Od klime pa do zaštite na radu

Njemačka kancelarka želi da se zemlje G7 obavežu da će se do 2030. iskorijeniti glad i apsolutno siromaštvo u svijetu. Samo ako se uspije osigurati hranu za sve veći broj stanovnika naše planete onda i mjere za razvoj imaju šanse. U ponedjeljak, drugog dana susreta, će u Elmau stići i predsjednici Nigerije, Tunisa i predsjednik vlade Iraka. U tim razgovorima će prije svega biti riječ o borbi protiv terorizma, ali će se tražiti odgovor na pitanje kako najrazvijenije zemlje mogu pomoći u inkluziji, dakle da se svi dijelovi stanovništva uključe u političku budućnost.

Angela Merkel se založila da se raspravlja i o obrazovanju i profesionalnoj perspektivi djevojaka i žena, baš kao i o zaštiti na radnom mjestu. Konkretno se tu radi o standardima za okoliš i socijalnu skrb koji bi trebali vrijediti u čitavom svijetu i što se osobito odnosi na trgovačke lance koji svoju odjeću, živežne namirnice i druge proizvode dobivaju iz tvornica u zemljama gdje ti standardi praktično ne postoje. To je utoliko i reakcija na požare i teške nesreće u tvornicama u Bangladešu, ali je i primjer zajedničkih vrijednosti koje bi trebale zastupati zemlje G7.

Zato će se na sastanku raspravljati o inicijativi Vision Zero Fund, fondu iz kojeg bi se financirala zaštita od požara i sigurnost zgrada, inspektori rada i osiguranja za slučaj nesreća na radu. Koliki iznos će biti u tom fondu i odakle će doći taj novac, o tome ipak još neće biti odlučeno na ovom sastanku.

Protivnici samita G7 i u tome vide dokaz da se na tim susretima naveliko "mlati prazna slama". Jer, bez odluke o konkretnim mjerama za poduzeća koja djeluju širom svijeta - što se odnosi i na odštetu žrtvama nesreća na radu i kaznenu odgovornost, Vision Zero Fund će ostati bezubi tigar, smatra frakcija Ljevice u njemačkom parlamentu.

Prosvjednici
Prosvjednici su isprva smetali lokalnom stanovništvu jer 'kvare sliku' turističke idile. Ipak, sud je odlučio kako je politički angažman važnijiFoto: P. Guelland/AFP/Getty Images

Prosvjednici smetaju "bavarskoj idili"

Protivnika ovih susreta ne nedostaje. "Predstavnici najbogatijih i najmoćnijih zemalja svijeta si uzimaju pravo odlučivati o čitavom svijetu, bez da za to imaju ikakvu legitimnost. Politika zemalja G7 znači neoliberalnu ekonomsku politiku, rat i militarizaciju, izrabljivanje, siromaštvo i glad, uništavanje okoliša i ograničavanje prema izbjeglicama", piše u manifestu prosvjedne udruge "Zaustavite G7 u Elmau 2015".

Na jednoj livadi u Garmisch-Partenkirchenu je ova udruga prosvjednika uredila šatore za oko tisuću protivnika ovog samita. Tamošnja općina isprva nije htjela dati dozvolu za podizanje ovog prosvjedničkog kampa, ali jedan sud u Münchenu je poništio zabranu: protivnici moraju smjeti prosvjedovati. Lokalnim vlastima to nipošto nije drago jer svakako žele ovu manifestaciju koju će pratiti na tisuće novinara iz čitavog svijeta iskoristiti i za reklamu svog turizma.

Slično misle i u selu Krün. To je mjestašce s jedva 1.900 duša, ali je smješteno u samom podnožju dvorca Elmau. U tom bavarskom alpskom mjestašcu će se u nedjelju ujutro, prije početka samog samita, sastati njemačka kancelarka Angela Merkel i američki predsjednik Barack Obama. Nakon toga je predviđen i kraći susret gostiju s mještanima. "Želimo im prirediti veliki doček, a uz narodnu nošnju i limenu glazbu im želimo predočiti i običaje ovog dijela Bavarske", raduje se gradonačelnik Krüna Thomas Scharzenberger. "To bi trebao biti nezaboravan trenutak za njih."

"Šerpe" još uvijek prevode i pregovaraju

Merkel i Obama uz kriglu piva s Alpama u pozadini - to bi trebala biti fotografija susreta za koju Bavarci žele da bude objavljena na čitavom svijetu. Ali i sama kancelaraka zna da takve lijepe fotografije nisu dovoljne. Uspjeh će se postići samo ako čelnici postignu nekakav dogovor. O njemu "šerpe", stručni suradnici, već tjednima pregovaraju i ta, trenutno nekih 15 stranica debela zaključna izjava za javnost, još uvijek nije gotova.

Jer još uvijek ima spornih točaka oko kojih se ovih sedam zemalja ne slažu u potpunosti. Na primjer, treba li ostati obveza sprečavanja zatopljenja planete za najviše dva stupnja. Jer to onda znače i konkretne obveze smanjiti emisiju ugljičnog dioksida, makar bi predstojećoj konferenciji o klimi u Parizu uvelike pomoglo kad bi se zemlje G7 same obvezale na takav cilj.

G20 u Brisbaneu
Sudionici samita G20 se nikad nisu sastajali u ležernom okruženju s konjakom u ruci, ali su njihove odluke sve važnijeFoto: Andrew Taylor/G20 Australia via Getty Images

I Claudia Schmucker iz njemačkog Društva za vanjsku politiku (DGAP) smatra da se visoki troškovi ovakvih susreta jedino mogu opravdati konkretnim dogovorima i rezultatima. Jer nakon globalne krize sve su važniji susreti skupine G20 u kojima su i nove industrijske velesile poput Kine, Indije ili Brazila. Ti susreti nisu počeli kao spontani susret gdje je 1975. tadašnji francuski predsjednik d'Estaigne pozvao Helmuta Schmidta, Geralda Forda i ostale čelnike šestorke - Kanada se priključila slijedeće godine - u dvorac Rambouillet da bez odijela i kravate, ali uz odličan konjak rasprave o važnim problemima. Schmucker misli da su sastanci G7 "još uvijek dovoljno važni". Ali samo rezultati na temelju zajedničkih vrijednosti će ih zaštititi da ne potonu u beznačajnost.