Gdje će se suditi Naseru Keljmendiju?

Savjetnik ministra pravosuđa Kosova Driton Lajqi smatra da u slučaju Nasera Keljmendija, koji je početkom tjedna uhićen na Kosovu na osnovu međunarodne potjernice, postoje poteškoće zbog nepostojanja diplomatskih odnosa Prištine i Sarajeva. “S tog aspekta smo hendikepirani i to će utjecati na proceduru i na odlučivanje. To je još jedan dodatni razlog zbog kojeg bi Bosna trebala priznati državu Kosovo i to bi bilo u interesu građana, u interesu zaštite i borbe protiv organiziranog kriminala”, kaže Lajqi za Deutsche Welle.

Suđenje u Sarajevu ili Prištini?

Kosovske institucije će, kako naglašava Lajqi, u suradnji s EULEX-om pronaći rješenje koje će biti u skladu s kosovskim zakonima.  “Istražujemo najbolju moguću metodu kako bi smo donijeli odluku u korist vladavine prava”, kaže Lajqi. On dodaje da je uloga EULEX-a u ovom slučaju važna, zato što je to misija koja može ostvariti kontakte i sa zemljama koje nisu priznale Kosovo.

Odvjetnik Azem Vllasi u razgovoru za DW kaže kako Ustav Kosova ne dopušta da se državljani Kosova izruče nekoj drugoj zemlji i da zato Naser Keljmendi ne bi mogao biti izručen Bosni i Hercegovini. “Dodatna smetnja je to što između Kosova i BiH nema bilateralnog sporazuma o pravnoj pomoći i suradnji. Pri takvom stanju moguće je samo da pravosudni i istražni organi BiH, istražni materijal i dokaze koje imaju zbog čega se sumnjiči Naser Keljmendi, preko EULEX-a dostave pravosudnim organima na Kosovu, koji po europskim konvencijama imaju obvezu da taj slučaj procesuiraju i da mu se organizira suđenje pred kosovskim sudovima”, kaže Vllasi.

Može suditi i EULEX

Činjenica da su i pored zakonskih propisa koji važe na Kosovu neke osobe bile izručene drugim zemljama, Vllasi ističe da međunarodni organi na Kosovu rade određene izuzetke i "pronalaze načine" kako da se izvrši ekstradicija. On, međutim, ne vidi razlog da se to dogodi i u slučaju Keljmendi. “Ne znamo zašto bi se Naseru Keljmendiju trebalo suditi samo pred bosanskim organima, ako je on neki veliki narko diler čija kriminalna aktivnost nije bila ograničena samo na teritorij Bosne i Hercegovine. Sudovi BiH, inače, nisu baš proslavljeni za neku korektnost i objektivno suđenje, naročito kada su Albanci u pitanju”, zaključuje Vllasi.

Jamstvo da bi Keljmendiju na Kosovu bilo organizirano korektnije suđenje, nego u BiH, jest i nazočnost misije EU za podršku pravnom sustavu Kosova, koja može, ukoliko želi, preuzeti slučaj od kosovskih organa. “Misija EULEX-a ima poseban pravni akt prema kojem oni odlučuju koje slučajeve preuzimaju. Znači, nije neko ekskluzivno pravo neke sudske instance koje će predmete i slučajeve dodijeliti sucima EULEX-a, nego suprotno, oni imaju pravo zatražiti neki konkretan slučaj kojeg oni žele procesuirati”, napominje Vllasi.

Prije Srbija nego BiH

Slučaj Nasera Keljmendija, po mišljenju Azema Vllasija, se ne može da iskoristiti za pritisak da Bosna i Hercegovina prizna Kosovo. “Bosna ima svoje probleme. Jadna, zbog svojih unutrašnjih jada ne može priznati Kosovo i dočekat ćemo prije da će Srbija priznati Kosovo nego Bosna i Hercegovina”, zaključuje Vllasi.