Gdje je prilika, tu je i prijevara

U Njemačkoj se do kraja godine očekuje da će broj nezaposlenih narasti na oko četiri milijuna osoba, ali broj zaposlenih gdje poslodavac razmišlja o otkazu je mnogo veći. Sprječavanje otkaza je riješeno zapravo političkom odlukom - i otvaranjem državne blagajne. Poduzeća gdje su radna mjesta ugrožena mogu zatražiti pomoć kako bi namještenike i dalje zapošljavala, ali sa skraćenim radnim vremenom. Dio razlike, 60% između skraćenog i "pravog" radnog vremena, plaća država a to se odnosi i na doprinose. Teoretski, ta "pomoć" je ograničena na šest mjeseci, ali ona se može produžiti i na dvije godine u "izvanrednim gospodarskim okolnostima" - drugim riječima, za vrijeme krize.

Neka vas plaća država!

Naravno da se poduzećima ta "kozmetika" protiv nezaposlenosti sviđa: svakim danom sve više poduzeća javlja o skraćivanju radnih vremena za svoje zaposlenike. U međuvremenu je to već dugačak popis od više od 60 tisuća poduzeća i tim mjerama se pomaže oko milijun i 100 tisuća zaposlenih. Ali savezni Zavod za zapošljavanje je shvatio i da ga se u ovom slučaju i - masovno vara!

Kako objavljuje list Frankfurter Allgemeine Zeitung, i broj otkrivenih prijevara raste vrtoglavom brzinom. Do ovog petka (12.11.) vodio se kazneni postupak protiv 540 poduzeća - pet puta više nego što je bilo postupaka još u rujnu. Čini se da uopće nije sporno da mnogo više poduzeća zlorabi ovu pomoć. Problem nedovoljan kapacitet policije i nadležnih službi da uopće nađu vremena provjeriti navode o kraćem radnom vremenu.

Tko će to provjeriti?

Jer, metoda je jednostavna: poduzeće prijavljuje radnike kako im se mora smanjiti radno vrijeme - ali ih se tjera da ipak naprave posao kao da su zaposleni svih osam sati. Naravno, tu kraći kraj izvlače zaposleni jer naknada ne pokriva njihovu izvornu, čitavu plaću. Jedina utjeha im je da poduzeće, u slučaju prijevare, mora vratiti i sav novac pomoći i povrh toga platiti globu. Ali samo - ako bude otkriveno. A to je, priznaju u Budesagentur für Arbeit, često veoma teško.

Ovakvo slijepo povjerenje u poslodavce skupo košta i Zavod za zapošljavanje. Ove godine će na to potrošiti oko 4 milijarde i 700 milijuna eura. A već se ionako kreće prema najvećem gubitku u svojoj povijesti. U Nürnbergu, gdje je sjedište ove institucije, očekuju da će slijedeća godina biti još gora i da će u njihovu blagajnu ući 36 milijardi eura, ali da će doći računi za plaćanje više od 54 milijardi eura. Nešto od gubitaka će moći pokriti Zavod, ali će država morati uskočiti sa najmanje 16 milijardi.

Autor: A. Šubić (dpa, AFP, FAZ)

Odg. ur.: S. Kobešćak