Gdje su nestala stara, dobra vremena hrvatske ilustracije?

Zagrebački galerijski prostor Klovićevi dvori ovih dana nudi vrlo atraktivnu izložbu - u izdanju starog, gornjogradskog, isusovačkog samostana posjetitelji mogu razgledati retrospektivu najsjajnije akvarelistice hrvatskoga slikarstva - Slave Raškaj. Uz bok velikoj slikarici sve do 27. srpnja nalaze se radovi umjetničke struke koja već niz godina na hrvatskoj sceni vodi borbu za svoju ponovnu afirmaciju te bolje uvjete rada. Riječ je o ilustratorima koji svoja postignuća izlažu na drugom hrvatskom bijenalu. Uz 50-ak hrvatskih autora, natjecateljska izložba donosi selekcije još sedam europskih zemalja, te Irana i Izraela.

Teška situacija ilustratorske scene

Velika nagrada bijenala, kako je bilo obznanjeno na svečanom otvorenju krajem svibnja, pripala je slovačkom ilustratoru Dušanu Kallayu koji je žiri oduševio radovima za knjigu „Pripovijetke iz Shakespearea“. Radi se o malim formatima velike izražajnosti, koji neovisno o umjetničkim trendovima na najbolji mogući način ilustriraju „dubinsko“ čitanje velikog barda. Druga nagrada ostala je u Hrvatskoj kod pisca Zvonimira Baloga koji je oslikao vlastitu priču „Zmijice, mačkobus i osmeronogi konj“. Dok su treće mjesto podijelile dvije autorice - Marija Mihaljskaja iz Ruske Federacije, te Linda Wolfsgruber iz Austrije.

Posebno priznanje dodijeljeno je mladom splitskom autoru Ivanu Gregovu za novinske ilustracije - radove koji su zajedno s reklamnom ilustracijom novost u programu bijenala. Upravo ta nagrada ironično, ali jasno, podvlači tešku situaciju na hrvatskoj ilustratorskoj sceni. ''Ilustracija za koju mi se čini da sam dobio nagradu je neobjavljena. To već nešto govori. Te žalopojke već su pomalo van vidnog polja, jer smo zadnje desetljeće zauzeti s problemima u ovoj sferi koji su doista postojali - to se odnosi na ilustracije za dječja izdanja i za udžbenike'', kaže Gregov. Za to vrijeme o problemima novinske ilustracije nije se ni govorilo. Dovoljno sam star da se još iz djetinjstva sjećam ilustratora poput Mirka Ilića, dodaje Gregov. Prisjeća se da je tada novinska ilustracija postojala, izlazili su politički tjednici koji su bili sjajno ilustrirani i to mu je djelomično bio poticaj.

Potplaćena struka

O situaciji u kojoj su se on i njegove hrvatske kolege našli, kaže da se zahvaljujući pojačanim izložbenim aktivnostima i akcijama kroz strukovne udruge, ilustratori polako pomiču s margina i postaju prepoznati kao dio kulturne scene i ponude. '’Najveći problem je da je naša struka potplaćena. Moram to tako vulgarno reći, ali kada izračunate satnicu koju ulažete u taj posao, dobivate satnicu jednog prosječnog činovnika, kojem se ipak plaćaju doprinosi i stalno je zaposlen. Mi kao slobodna profesija nikad ne znamo hoćemo li sutra imati i dalje posao'', kaže Gregov. Niti se strukovnim cjenikom nije puno postiglo, jer, iako se radi o minimalnim iznosima, naručiteljima su cijene i dalje preskupe.

Da situacija ne ide na bolje potvrdila je i članica prosudbene komisije bijenala i voditeljica Hrvatskog centra za dječju knjigu Ranka Javor. ''Veliki broj umjetnika, među kojima su neki i međunarodno afirmirani koji dobivaju svjetske nagrade, nažalost ne prati hrvatska produkcija slikovnica, dječje knjige i općenito ilustrirane knjige. Naši nakladnici kunu se da žele što bolju, ljepšu i kvalitetnu knjigu, ali kad treba uložiti sredstva u pravog umjetnika koji će napraviti vrhunsku knjigu, to je vrlo teško i gledajući od bijenala do bijenala produkcija slikovnica i ilustriranih knjiga je u padu'', kaže Javor.

Nestanak novinske ilustracije

Jedino što tržište podnosi je ilustracija u slikovnicama i knjigama za djecu, a stanje na drugim područjima još je teže, komentira član prosudbene komisije Frano Dulibić.

’’Kriza s ilustracijom koja je vidljiva na svim poljima, a najviše novinska, reklamna ili književna, zadržava se u domeni dječje knjige i slikovnice. U ovim drugim područjima ona gotovo izumire što nije svugdje u svijetu tako'', kaže Dulibić. Imamo primjere u svijetu gdje najveće svjetske novine koje izlaze u milijunskim nakladama na naslovnicama imaju ilustracije - od Timesa, Newsweeka itd., dodaje Dulibić. Sasvim je, dakle, normalno da novina stvara image putem ilustracije. Na hrvatskoj sceni, zaključuje Dulibić, novinska je ilustracija gotovo nestala. Nada se da će izložba poput ove bijenalne, senzibilizirati naručitelje koji usluge ilustratora mogu iskoristiti u svojim proizvodima kako bi tu umjetničku struku koristili češće i s više poštovanja.