Genetski modificirani kukuruz na španjolskim poljima
4. veljače 2004Oglas
Genetika je u Europskoj uniji "vruca tema". Njemacka crveno-zelena Vlada nije baš poznata kao njezin zagovornik, ali je bila prisiljena izraditi nacrt zakona o genetskoj tehnologiji kako bi njemacko zakonodavstvo uskladila s europskim. I dok se u vecem dijelu Europske unije o primjeni genetike vode burne diskusije, Španjolska više-manje bez znacajnijih prosvjeda unutar svojih granica sadi naveliko genetski modificirani kukuruz na ukupno 23 tisuce hektara.
Golim okom razlike su nevidljive, ali taj kukuruz nije obican. On se zove BT-176 i rezultat je genetskih manipulacija na sjemenu. To ga je ucinilo otpornim na štetocine, prije svega na debele bijele gusjenice koje tjeraju strah u kosti katalonskim seljacima jer redovito napadaju polja i uništavaju prirod. Kada se u jesen prolazi Katalonijom konvencionalni kukuruz skoro je potpuno uništen, ali zato modificirani BT-176 i dalje stoji sa svojim žutim klipovima s pravilnim zrnjem. Jesus Ribera iz španjolskog Saveza mladih seljaka pun je pohvala:
"Mi španjolski seljaci imamo vrlo dobra iskustva s genetski modificiranim kukuruzom. Jer, štetocine uspijevamo suzbiti uz minimalnu primjenu pesticida. To je dobro za okoliš i za seljake, jer više nema uništenih usjeva."
Zato se seljaci dobrovoljno ukljucuju u testiranja proizvodaca genetski manipuliranog sjemena. Na površini velicine oko 60 tisuca nogometnih igrališta u Španjolskoj se sadi genetski promijenjeni kukuruz. Ministarstvo poljoprivrede za to nije odredilo posebne uvjete, mada se govori o odredenim mjerama opreza, ali poljoprivrednici koji koriste genetski modificirano sjeme ne uzimaju ih baš ozbiljno. Jer, modificirani kukuruz donosi veci prirod, a proizvodaci stocne hrane bez prigovora placaju traženu cijenu. No, Luis Bayon iz madridskog Komiteta za ekološku poljoprivredu upozorava:
"Ako se netko svjesno odluci za sjetvu genetski modificiranog kukuruza onda mi znamo tko je to i gdje sije i protiv toga nemamo ništa. Ali, posve je drugacija situacija ako netko vjeruje da sije konvencionalni kukuruz a zapravo se u njemu nalazi i genetski promijenjeno sjeme."
Jer, još uvijek nitko ne može sa sigurnošcu odgovoriti na pitanje što se dogada ako vjetar genetski promijenjen polen kukuruza odnese na konvencionalna polja. Zato Sveucilište u Barceloni sada po nalogu Vlade istražuje moguce posljedice te pojave, no još uvijek nema rezultata. Zato postoje izvješca o incidentima. Tako 2001. godine ekološki poljoprivrednici iz španjolske pokrajine Navarra nisu više mogli svoj kukuruz prodavati pod oznakom "bio", jer je na njihova polja zalutao genetski promijenjen materijal. Pitanje krivice i odštete do danas nije riješeno. Unatoc tome, španjolska je Vlada prošle godine dopustila primjenu još pet novih vrsta genetski manipuliranog kukuruza. Prosvjedi protiv te politike redovito dolaze s vec poznatih adresa poput organizacije za zaštitu okoliša Greenpeace. I mnogi koncerni u prehrambenoj industriji zagovaraju odustajanje od genetike u poljoprivredi, no unatoc tome, sva upozorenja ekologa i konvencionalnih poljoprivrednika jednostavno se zanemaruju. Jer, kako kaže mladi seljak Jesus Ribera: "Konvencionalni ne žele dopustiti bilo kakvo miješanje kako bi njihov prirod bio potpuno cist. Zato sada imaju probleme. U poljoprivredi je isto kao i u životu: apsolutnu cistocu je nemoguce postici."
Golim okom razlike su nevidljive, ali taj kukuruz nije obican. On se zove BT-176 i rezultat je genetskih manipulacija na sjemenu. To ga je ucinilo otpornim na štetocine, prije svega na debele bijele gusjenice koje tjeraju strah u kosti katalonskim seljacima jer redovito napadaju polja i uništavaju prirod. Kada se u jesen prolazi Katalonijom konvencionalni kukuruz skoro je potpuno uništen, ali zato modificirani BT-176 i dalje stoji sa svojim žutim klipovima s pravilnim zrnjem. Jesus Ribera iz španjolskog Saveza mladih seljaka pun je pohvala:
"Mi španjolski seljaci imamo vrlo dobra iskustva s genetski modificiranim kukuruzom. Jer, štetocine uspijevamo suzbiti uz minimalnu primjenu pesticida. To je dobro za okoliš i za seljake, jer više nema uništenih usjeva."
Zato se seljaci dobrovoljno ukljucuju u testiranja proizvodaca genetski manipuliranog sjemena. Na površini velicine oko 60 tisuca nogometnih igrališta u Španjolskoj se sadi genetski promijenjeni kukuruz. Ministarstvo poljoprivrede za to nije odredilo posebne uvjete, mada se govori o odredenim mjerama opreza, ali poljoprivrednici koji koriste genetski modificirano sjeme ne uzimaju ih baš ozbiljno. Jer, modificirani kukuruz donosi veci prirod, a proizvodaci stocne hrane bez prigovora placaju traženu cijenu. No, Luis Bayon iz madridskog Komiteta za ekološku poljoprivredu upozorava:
"Ako se netko svjesno odluci za sjetvu genetski modificiranog kukuruza onda mi znamo tko je to i gdje sije i protiv toga nemamo ništa. Ali, posve je drugacija situacija ako netko vjeruje da sije konvencionalni kukuruz a zapravo se u njemu nalazi i genetski promijenjeno sjeme."
Jer, još uvijek nitko ne može sa sigurnošcu odgovoriti na pitanje što se dogada ako vjetar genetski promijenjen polen kukuruza odnese na konvencionalna polja. Zato Sveucilište u Barceloni sada po nalogu Vlade istražuje moguce posljedice te pojave, no još uvijek nema rezultata. Zato postoje izvješca o incidentima. Tako 2001. godine ekološki poljoprivrednici iz španjolske pokrajine Navarra nisu više mogli svoj kukuruz prodavati pod oznakom "bio", jer je na njihova polja zalutao genetski promijenjen materijal. Pitanje krivice i odštete do danas nije riješeno. Unatoc tome, španjolska je Vlada prošle godine dopustila primjenu još pet novih vrsta genetski manipuliranog kukuruza. Prosvjedi protiv te politike redovito dolaze s vec poznatih adresa poput organizacije za zaštitu okoliša Greenpeace. I mnogi koncerni u prehrambenoj industriji zagovaraju odustajanje od genetike u poljoprivredi, no unatoc tome, sva upozorenja ekologa i konvencionalnih poljoprivrednika jednostavno se zanemaruju. Jer, kako kaže mladi seljak Jesus Ribera: "Konvencionalni ne žele dopustiti bilo kakvo miješanje kako bi njihov prirod bio potpuno cist. Zato sada imaju probleme. U poljoprivredi je isto kao i u životu: apsolutnu cistocu je nemoguce postici."
Oglas