Genova - glavni europski grad kulture

Ove godine naslov "europski glavni grad kulture" dijele dva grada - Lille i Genova.
Talijanski lucki grad na Ligurskoj obali sa 600 tisuca stanovnika uglavnom se povezuje uz sivilo industrijskih podrucja i luku u kojoj kolone vozila cekaju trajekt za Siciliju, Sardiniju i druga turisticki atraktivnija podrucja. Medutim, u Genovi se nadaju da ce se 2004. kod mnogih ta slika promijeniti - priliku pruža upravo akcija koju je 1985. potaknula tadašnja grcka ministrica kulture Melina Mercouri.

Genova vec nekoliko godina radi na tome da popravi image koji ju prati. Posegnulo se za slavnima - povezan je jedan iz prošlih i jedan iz sadašnjih dana: moreplovac Christophor Columo i vrhunski arhitekt Renzo Piano. Kada se naveliko slavila 500. obljetnica Columbovog otkrica Amerike - 1992., Piano je staru genovsku luku pretvorio u kulturni centar. Uz izložbene prostore u porto antico smjestio se najveci i sada vec najposjeceniji akvarij u Europi. Renzo Piano je svojim sugradanima, jer kao i Columbo i on je roden u Genovi, poklonio i Bigo - lift ih diže cetrdeset metara iznad zemlje odakle imaju pogled na luku i grad. Unatoc tom atraktivnom kompleksu, turisti se ne zadržavaju u gradu, tuži se Sergio di Paolo, jedan od organizatora manifestacije "Genova 2004 - europski glavni grad kulture": "Na žalost mnogi ljudi ovdje dolaze na samo nekoliko sati - ili su poslovno u prolazu ili cekaju na svoj brod. Mnogi si jednostavno ne mogu zamisliti da se samo petstotinjak metara od luke nalaze crkve iz 17. stoljeca ili iz renesansnog razdoblja. Tamo ne odlaze. Od Genove im u sjecanju ostaju samo luka, bankarele i brodovi. Želimo da konacno vide i ostatak. Luka je bitna, ali ima i puno drugih znamenitosti kojima se može diviti."

U ljeto 2000. Genova je obišla svijet, ali s ni malo pozitivnim povodom. Za vrijeme održavanja summita G-8 policija je na trgu Alimonda ubila jednog antiglobalista i Genova je postala sinonim za nasilje i kaos. Dok su šefovi vlada sedam najrazvijenijih industrijskih zemalja svijeta i Rusije rezidirali na luksuznim brodovima u luci, maskirani su razbijaci prolazili kroz staru gradsku jezgru i uništavali sve pred sobom. "Uvidamo taj problem i želimo ga riješiti što cemo Genovu predstaviti u svoj njezinoj velicini i raskoši. Jer, Genova je do 18. stoljeca bila jedan od najznacajnijih umjetnickih gradova u svijetu" kaže di Paolo.

Koncept kojim ce se Genova predstaviti kao "Capitale europea della cultura" oslanja se na tri težišta: Genova - grad umjetnosti u podnaslovu ima "Priznanje gradskoj baštini". Drugo težište je nazvano "Genova - glavni grad mora - razvoj znanja", a trece: "Suvremena Genova - harmonija u gradu". Rijec je zapravo o spajanju svega onoga što Genovu cini posebnom. Posebnost je naglašena vec i time što je mjesto umjetnickog direktora dodijeljeno Germanu Celantu, kustosu Guggenheimovog muzeja suvremene umjetnosti u New Yorku Celant je urednik jednog od najstarijih casopisa koji se bavi umjetnošcu, »Artforuma«, autor više od pedeset publikacija, svjetsku je slavu stekao razradom teorije "Art povera" - i svojim konceptualnim izložbama u svim znacajnijim galerijama svijeta. Iskustvo s talijanskim manifestacijama nosi iz 1996., s biennala u Firenci koji je posvetio "Umjetnosti i modi", te iz 1997. kada je bio kustos 47. medunarodne izložbe Bienala u Veneciji.

Priredaba ce u sljedecoj godini u Genovi biti na pretek - ukupno 180 pojedinacnih manifestacija u kojima ce se prezentirati svi vidovi umjetnosti. Primjerice, bit ce postavljena izložga Rubensovih djela i djela njegovih suvemenika, uprilicit ce se i otvaranja novog pomorskog muzeja, održat ce se festival poezije i i citav niz glazbenih priredaba. Jedna od njih je i Festival tradicionalne glazbe i tralalera kojim se nastoji od zaborava spasiti dijalektalni glazbeni izraz.

Stanovnici Genove na glasu su kao talijanski Škoti - za njih se kaže da su škrti te da su skloni tomu da ne pokazuju vlastito bogatstvo. Ali kada se samo prošeta gradskim grobljem, u raskošnim se mramornim spomenicima išcitava koliko su bili imucni. Sergio di Paolo priznaje da su tamošnji ljudi pomalo kruti, zatvoreni, da djeluju mrzovoljno: "Nismo uvijek ljubazni i otvoreni prema ljudima - posebno ako su nam strani. Kasnije, kada se bolje upoznamo postajemo veliki prijatelji, ali na pocetku postoji prilicno veliki otpor i nepovjerenje. To je nešto što bismo radije sakrili, htjeli bismo stanovnike Genove nauciti da se malo više smiju. Ali ono što možemo pokazati jest mnogostranost, kontrasti - ovo je grad s puno duša i razlicitih lica."

Jedan od razlicitih lica nudi i jedna manifestacija koja se u godini kada je Genova nosi naslov "glavnog grada kulture" održava sedamnaesti put: Traditional Jazz Review - festival na kojem se nastoje popitivati afroamericki korijeni jazza, koji ni danas ne gube na svojoj vitalnosti. Popis jazzera pozvanih da sviraju na Soriju ukljucuje i imena poput Flipa Philipsa, Buddyja de Franca, Jimmyja Smitha ili Contea Candolija.

Genova je domovina najveceg violinista u povijesti i njegove slavne violine iz 1742. godine. Niccolo Paganini svoj je Il Cannone, top, violinu posebno bogatog zvuka i glasnoce 1840. ostavio gradu Genovi, gdje se cuva, a gradsko vijece odlucuje kome ce biti dopušteno da uzme u ruku taj dragocjeni instrument. Svake godine Genova odaje pocast svom velikom umjetniku i organizira niz priredaba okupljenih pod nazivom Paganiniana. Jedna od najznacajnijih je i medunarodno violinisticko natjecanje. Ovi tradicionalni susreti svakako ce samo obogatiti program "Genova 2004 - europski glavni grad kulture". Start je u silvestarskoj noci kada portugalska kazališna skupina "La fura dels baus" na brodu koji je posebno ureden za tu priliku uplovljava u luku.