Godišnje izvješće Europske komisije za Hrvatsku

„Zaštitni znak kruga proširenja iz 2005. je konsolidacija. Strateški dokument naglašava kako je proces proširenja jedan od najmoćnijih Unijinih instrumenata transformacije zemalja u stabilne demokracije i prosperitetnija društva s visokim stupnjem gospodarskog razvitka i društvenog blagostanja.“ Ovim riječima sa sat vremena zakašnjenja otvorio je danas popodne konferenciju za novinare povjerenik za proširenje Olli Rehn koji je o Hrvatskoj naglasio sljedeće: „Oko Hrvatske nema nikakvih velikih poteškoća u ispunjavanju političkih kriterija iz Kopenhagena. No, ipak su potrebni znatni napori, posebno na području pravosuđa, kako bi se osiguralo neovisno i učinkovito sudstvo u borbi protiv korupcije i zaštite manjinskih prava.“ Dodao je da Hrvatska mora nastaviti i ispuniti punu suradnju s Haaškim sudom sve dok se i posljednji bjegunac ne pojavi pred sudom u Haagu.

Suradnja s Haaških sudom i dalje uvjet

Od svih kandidatskih zemalja traži se ispunjenje političkih i gospodarskih kriterija te preuzimanje i primjena zajedničke pravne stečevine. U izvješću o napretku Hrvatske Europska komisija je na 121 stranici ukazala na još preostale nedostatke u zadanom okviru. U izvješću stoji da Hrvatska ispunjava političke kriterije te da je 3. listopada glavna tužiteljica Haaškog suda izjavila da Hrvatska neograničeno surađuje sa sudom u Haagu. Potpunu suradnju Hrvatska mora nastaviti, a potrebno je pronaći i prebaciti u Haag i posljednjeg bjegunca.

Postoji napredak, ali i nedostaci

Hrvatska je ostvarila napredak na području pravosuđa, uključujući i strategiju o pravosudnoj reformi. Istodobno Hrvatska se nalazi pred važnim zadacima koji od vlasti i državne uprave očekuju odlučnu akciju, primjerice oko smanjenja broja sudskih procesa koji su na čekanju kao i jamstvo odgovarajuće sudske presude. Komisija je opazila poboljšanje na području sudskog gonjenja ratnih zločina, ali još uvijek postoji određena pristranost u postupcima protiv optuženika srpske nacionalnosti. Komisija traži od Hrvatske da se još energičnije uhvati u koštac s korupcijom.

Stanje manjina se i dalje poboljšalo, međutim provedba ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina vrlo je spora. Srbi i Romi i dalje su izloženi diskriminaciji te Komisija traži da se tim skupinama pruže perspektive zapošljavanja. Po pitanju povratka izbjeglica Komisija primijećuje pozitivan učinak, dok je nešto manji uspjeh oko smještaja osoba koje su prije izbjeglištva i prognanstva bili vlasnici stanova. U suradnji s državama regije Hrvatska je učinila dobar napredak, međutim potrebni su dodatni napori kako bi se riješila sva još preostala bilateralna pitanja, posebice oko tijeka granica.

Gospodarski kriteriji

Hrvatska ima funkcionirajuće tržišno gospodarstvo, stoji u izvještaju Komisije uz dodatak kako će zemlja srednjoročno izdržati pritisak natjecanja i snaga tržišta i unutar Unije, ako nastavi s provedbom reformskog programa i ukloni preostale slabe točke.

Stabilna makroekonomska strategija doprinijela je da je inflacija u Hrvatskoj niska te da je tečaj kune stabilan kao i smanjenje proračunskog deficita. Ipak Komisija ukazuje na znatnu neuravnoteženost na području vanjske trgovine i financija. Državni intervencionizam još uvijek je snažan na području gospodarstva, a glede prestrukturiranja državnih poduzeća učinjeni su vrlo mali pomaci. Na području privatizacije 2005. godine došlo je do pomaka te je pojednostavljen postupak prijave obrta i upisivanje u zemljišne knjige. Ipak razvoj na području privatnog sektora i stranih ulaganja otežan je zbog nepreglednih propisa i nedostataka u javnoj upravi i pravosuđu.

Preuzimanje i primjena zajedničke pravne stečevine i standarda

Hrvatska je učinila napredak na područjima slobodne trgovine roba, javnih nabava, informacijskog društva, obrazovanja, kulture te vanjske i sigurnosne politike te obrane.

Hrvatska mora nastaviti s preuzimanjem i primjenom zajedničke pravne stečevine i standarda. Posebna pozornost od Hrvatske se traži na sljedećim područjima: slobodan promet kapitala, društveno pravo, ribarstvo, promet, energetika, zaštita potrošača i zdravstvena skrb, carinska unija i financijska kontrola. Velike napore Europska komisija od Hrvatske očekuje na područjima: natjecanje, poljoprivreda, sigurnost hrane, porezi, socijalna politika i zapošljavanje, regionalna politika, pravosuđe, slobode i sigurnost te javne nabave. Na koncu Europska komisija istaknula je jedno područje za koje će Hrvatska morati uložiti najveće napore, a to je zaštita okoliša.

Europska komisija će tijekom procesa pristupanja Hrvatsku opsežno financijski podupirati. Za ovu 2005. godinu Hrvatskoj stoji na raspolaganju 105 milijuna eura pomoći, a iduće 2006. godine 140 milijuna eura.

Makedonija bez datuma početka pregovora

Od ostalih zemalja za Bosnu i Hercegovinu te Srbiju i Crnu Goru Komisija primjećuje napredak koji dopušta otvaranje pregovora u sklopu Pakta o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji bi mogli biti završeni krajem iduće godine. Za Albaniju je ukazana mogućnost da se ove godine možda zaključi SSP. Makedonija je dobila pozitivan avis, dakle mišljenje Europske komisije, ali bez datuma početka pregovora, poučeni najsvježijim iskustvima, kaže Rehn, a mislio je na Hrvatsku, i na koncu po prvi puta Kosovo je dobilo neovisno godišnje izvješće.