1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Godina Nikole Tesle

Vid Mesarić7. srpnja 2006

Radio signal, mobilna telefonija, prijenos električne energije… To su samo neki od tehnoloških segmenata koji su obilježili suvremenu civilizaciju, a koji ne bismo znali primijeniti da nije bilo genijalnog vizionara Nikole Tesle, koji se rodio 10.srpnja prije 150 godina u ličkom selu Smiljanu.

https://p.dw.com/p/9ZhG
Foto: TESLA

U povodu te obljetnice Hrvatski je Sabor 2006. proglasio Teslinom godinom, a vrhunac niza manifestacija posvećenih slavnom izumitelju planira se upravo na njegov rođendan u Smiljanu otvaranjem tematskog parka, koji uključuje multimedijalni muzejski postav, etnografsku zbirku, te spomenik Tesli.
Svojevrsni kontrapunkt svim svečanostima u čast Tesli ponudio je, pak, zagrebački kustoski tim Što, Kako i Za koga? – WHW koji su izložbom i natječajem za anti-spomenik Tesli istražili što se dogodilo s javnom percepcijom lika i djela oštroumnog inovatora tijekom proteklih desetljeća.

„Ponosim se svojim srpskim podrijetlom i hrvatskom domovinom“ – jedna je od najpoznatijih rečenica, koja se pripisuje Nikoli Tesli. No, kako neki kažu, upravo je zbog svojega podrijetla Tesla u 90-ima u Hrvatskoj bio zaobilažen u javnom diskursu. Tijekom Domovinskoga rata čak je njegov spomenik u Gospiću bio je uništen, no danas se njegov lik i djelo rehabilitira i zbog samih Teslinih zasluga, ali i zbog njegova šireg društveno – političkoga značenja.
Projektom „Normalizacija – posvećeno Nikoli Tesli“ koji kustoski tim WHW ovih dana predstavlja u zagrebačkoj galeriji Novoj, propituje se upravo taj dio Teslinog nasljeđa. U suradnji sa Srpskim kulturnim društvom Prosvjeta WHW je prikupio 50-ak idejnih rješenja za anti – spomenik Nikoli Tesli.
„Normalizacija“ se nadovezuje na raniji WHW-ov projekt „Broadcasting, kojim je Tesla vraćen u javni diskurs, a ovaj put naglasak je još više stavljen na društveno politički kontekst, kaže Nataša Ilić.
Potaknute takvim shvaćanjem prisutnosti, odnosno neprisutnosti Tesle u hrvatskom društvu, WHW-ovke su pozvale umjetnike da se svojim radovima na to i osvrnu. Tako je nastao niz projekata.
Tu je zatim i zanimljiva primjena Teslina imena u prepoznatljivom logu jedne telekomunikacijske tvrtke, prijedlog za zabranu korištenja poznate Tesline rečenice s početka priče, preimenovanje interneta u „Teslinu galaksiju“…
Povod projektu „Normalizacija“ predstavnik suorganizatora projekta generalni sekretar društva Prosvjeta Rade Dragojević koristi i za interpretaciju šireg konteksta. On smatra da Teslu vrlo pragmatično koriste i hrvatska država, ali i srpska zajednica u Hrvatskoj.
Teslin marketinški potencijal očito je velik, pa je samo pitanje vremena kada će se njegov lik i djelo prebaciti iz sfere političkog marketinga u područje reklamne industrije. U svakom slučaju, izložba idejnih rješenja za Teslin anti-spomenik u zagrebačkoj galeriji Novoj ostaje otvorena do 25. srpnja.