Gospodarska misija hrvatskog predsjednika u sjeni nepostojećih prosvjeda

I dok je prvi i drugi dan prvog službenog posjeta hrvatskog predsjednika Ive Josipovića Njemačkoj prošao u znaku dva politička pitanja: pristupa Hrvatske Europskoj uniji i hrvatskoj politici pomirenja u regiji, treći dan je gotovo u potpunosti bio posvećen razvoju gospodarskih odnosa Njemačke i Hrvatske.

Učiti od Nijemaca

Nakon susreta sa socijaldemokratskim premijerom savezne pokrajine Porajnje Falačka, Kurtom Beckom, hrvatski predsjednik je zaključio kako bi Hrvatska mogla nešto naučiti od ove savezne pokrajine koja je tijekom posljednje gospodarske krize prošla kroz teško razdoblje, ali koja je iz tog razdoblja izišla ojačana. „Mislim da bi Hrvatskoj mogla koristiti ta iskustva“, rekao je Josipović nakon susreta s Beckom. Prilike za direktnu izmjenu iskustava bilo je tijekom poslijepodneva kada je oko 40-predstavnika hrvatskog gospodarstva na Njemačko-hrvatskom gospodarskom forumu pokušalo ostvariti kontakte sa svojim njemačkim kolegama. Sudeći po izlaganju hrvatskog ministra gospodarstva Ðure Popijača koji se nalazio na čelu brojne gospodarske delegacije iz Hrvatske, mnogima je to i uspjelo.

Kontakti koji bi mogli uroditi konkretnim projektima

„Danas je ostvareno oko 80-tak intenzivnih i ozbiljnih razgovora od kojih bi mnogi mogli uroditi konkretnim projektima“, rekao je Popijač obraćajući se izuzetno dobro posjećenom forumu. Prije toga je njegov njemački kolega Rainer Brüderle hrvatsko gospodarstvo spomenuo kao pojačanje europskom koje se, kako je rekao, mora spremati na borbu protiv novih divova. Pritom je u prvom redu spomenuo Kinu.

Hrvatska kao jedan od čimbenika europske borbe za prevlast na globalnom planu je teza koja se dobro uklopila u optimizam hrvatskog predsjednika koji je okupljenim poduzetnicima obećao „novi vjetar“ koji puše u Hrvatskoj i promjenu stanja svijesti. To se posebice odnosi na korupciju i vladavinu pravne države. Ovo su, prema dosadašnjim iskustvima, i glavne zamjerke onih koji su se dosad prilikom pokretanja poslova u Hrvatskoj susretali s brojnim problemima. Oni bi, kako je rekao predsjednik, u budućnosti trebali „biti zadovoljniji“.

Prosvjed nekolicine

Dok se u zgradi Industrijske i trgovinske komore raspravljalo o projektima vrijednima nekoliko milijardi eura, na trgu ispred, nekoliko prosvjednika bavilo se nekim potpuno drugačijim temama. Naime oko petnaestak osoba s transparentima na kojima je bio prikazan hrvatski predsjednik kako se rukuje s jednom ženom koja nosi partizansku kapu s petokrakom, je izražavalo svoje negodovanje političkim stavovima Ive Josipovića. „Hrvatski predsjednik negira žrtve komunističkih zločina“, rekao je Ivan Lozo, predstavnik Hrvatske čiste stranke prava za Njemačku i idejni pokretač prosvjeda oko kojih se posljednjih dana digla prašina. I to jedan dan nakon što je hrvatski predsjednik u razgovoru za Frankfurter Allgemeine Zeitung, iznova osudio zločine svih strana, kako u Drugom svjetskom ratu tako i poslijeratnoj Jugoslaviji. Medijska pažnja na ove prosvjede ne bi zasigurno bila tolika da početkom tjedna na adresu hrvatskog veleposlanstva u Berlinu nije stigla pošiljka s bombom i prijetećim pismom hrvatskom predsjedniku što su neki mediji povezali s već prije najavljenim prosvjedom HČSP-a.

U pauzi između termina Ivo Josipović je osim obilaska znamenitosti Mainza, poput Muzeja Johannesa Gutenberga posjetio i "kancelara ujedinjenja". "Bivši kancelar Helmut Kohl je legenda njemačke i europske politike a posebice je važan za hrvatsku povijest jer je svojim političkim angažmanom snažno pomogao hrvatsku neovisnost", rekao je Josipović o dugogodišnjem njemačkom kancelaru, kojemu je prošle godine uručeno hrvatsko odličje Velered kraljice Jelene s lentom i Danicom.

Autor: Nenad Kreizer

Odg. ur.: A. Šubić