Gospodarske posljedice sniježnog kaosa u Sjevernoj Westfaliji
1. prosinca 2005
U Gospodarskoj i industrijskoj komori u Muensteru telefoni ne prestaju zvoniti. Naime, Komora je jučer pozvala sva poduzeća u svojem članstvu da prijave štete koje su im nanesene uslijed sniježnog nevremena koji je prošlog tjedna zahvatio Sjevernu Westfaliju. Jedno od takvih poduzeća je i Schmitz-Cargobull, jedan od najvećih poslodavaca na tom području, koji u tri svoje ispostave u Muensterlandu zapošljava tisuću i 600 djelatnika.
«Sve ukupno smo izgubili 6 smjena, radimo svakodnevno u tri smjene, što znači da smo pretrpjeli štetu od 6 milijuna eura»,
računa predsjednik uprave Bernd Hoffmann. Sve su se tvorničke trake zaustavile, a stalo je i centralno računalo u upravi. Dio proizvodnje otišao je u nepovrat.
«Budući da, kao što sam rekao, radimo u tri smjene dnevno, nemamo mogućnosti za uvođenjem dodatnih smjena. Subotom obično radimo jednu smjenu. Dakle, tih 6 smjena, odnosno tih 6 milijuna eura gubitka, ne možemo više nadoknaditi niti ako više radimo.»
Sniježna oluja i prekidi u opskrbi električnom energijom pogodili su sve grane gospodarstva – od trgovine, preko uslužnih djelatnosti, do gastronomije, no najviše ipak ona poduzeća čiji strojevi rade neprestano, primjerice u tvornicama plastike. Voditelj Gospodarske komore, Wieland Pieper podvlači crtu: «Prekinuta je proizvodnja, velika količina različite robe se pokvarila, oštećeni su strojevi, računala, aparati i alati...Kada se sve to zbroji, imat ćemo štete u vrlo velikim iznosima, računam da će se raditi o 9-oznamenkastim brojevima, i sve ćemo to morati nadoknaditi.»
Dakle, bit će to iznos od oko 100 milijuna eura, a njemu treba pridodati i troškove proizvođača energije RWE, koji će za popravke svoje mreže, te za djelovanje u izvanrednoj situaciji morati izdvojiti dvoznamenkasti milijunski iznos. Ta će tvrtka platiti i račun za oko 750 strujnih agregata. Zbog tih dodatnih troškova cijena struje za korisnike ne bi trebala rasti.
Jako je pogođena i poljoprivreda, no točni iznosi šteta još nisu poznati. Problem je u tome što većina gospodarstava nije osigurana protiv ovakvih slučajeva. Prema navodima osiguravajućih kuća, to vrijedi i za industriju, a posljedice bi mogle biti zabrinjavajuće, kaže Wieland Pieper: «Sada se zbrajaju štete i gleda se u kase, a već imamo i prve naznake da u mnogim tvrtkama u kojima je izostala dobit od 4 ili 5 dana, vlada napetost oko pitanja likvidnosti. Budući da mnogi plaće isplaćuju upravo 1. u mjesecu, kod njih bi moglo biti prilično teško.»