1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Graditi mostove suradnje

21. listopada 2010

Posjet Crnoj Gori i razgovori hrvatskih branitelja s najvišim crnogorskim dužnosnicima, svjedoče o sve boljim odnosima dviju država.

https://p.dw.com/p/PjiA
Žuvela, Đukanović i Ilić
Žuvela, Đukanović i Ilić - Okrenuti se budućnostiFoto: DW/Mustafa Canka

„Ratna zbivanja tijekom devedesetih godina 20. stoljeća ne treba zaboraviti, ali zbog budućih generacija treba razvijati dobrosusjedske odnose i gospodarske odnose“, rekao je predsjednik Udruge dragovoljaca domovinskog rata grada Dubrovnika Igor Žuvela. On je istaknuo kako je to najbolji put da se izliječe rane koje su „stvorene tijekom 90-tih" te da se "krene ljepšim, boljim putem, da povežemo djecu i da budemo pravi susjedi“.

Pozitivna misija

Cetinje
Cetinje je grad u kojem se čulo mnogo glasova uperenih protiv pohoda na HrvatskuFoto: DW/Mustafa Canka

Predsjednik dubrovačke Udruge dragovoljaca je rekao kako je siguran da je Srbija najodgovornija za napad na Dubrovnik. Dužnosnici u Podgorici ocijenili su Žuvelin boravak „pozitivom misijom u Crnoj Gori“. Oni su uvjereni kako treba učiniti sve da se ne bi ponovile greške iz prošlosti.

Isti je bio stav i čelnika Udruge dragovoljaca grada Dubrovnika. „Prije par godina su crnogorska djeca bila na Stradunu i onda se u Dubrovniku aludiralo: eto crnogorske zastave na Stradunu. Jer, bila je izjava da će crnogorska zastava biti na Stradunu kao okupator i da će oni koji su tada vodili rat, piti kavu na Stradunu. Crnogorska zastava je došla na Stradun, ali kao prijateljska zastava“, rekao je Žuvela. Sugovornici su se suglasili kako treba graditi mostove suradnje, a Žuvela je u tom smjeru pokrenuo inicijativu da djeca iz Slanog posjete Cetinje, što je premijer Đukanović nedvosmisleno podržao.

Nepotrebne žrtve i razaranja

Dubrovnik u jeku najžešćih napada
Dubrovnik u jeku najžešćih napadaFoto: picture alliance/dpa

1. listopada se navršilo punih 19 godina od crnogorskog napada na Dubrovnik. U okršajima koji su trajali do studenog 1992. godine na hrvatskoj strani je poginulo više od 300 osoba, uglavnom civila, a na crnogorskoj 166 vojnih obveznika i rezervista.

Hrvatsko državno povjerenstvo procjenilo je ratnu štetu na području Dubrovnika a koju je prouzročila crnogorska strana iznosi oko 260 milijuna kuna.

Normalizacija odnosa između tih dviju zemalja uslijedila je 2000. godine kada je crnogorski premijer Milo Đukanović u Cavtatu izrazio žaljenje zbog zločina koje su Crnogorci počinili tijekom rata u okolici Dubrovnika.

Autor: Mustafa Canka, Podgorica

Odg. ur.: N. Kreizer