HDZ-ova popularnost u padu

Da se danas održavaju parlamentarni izbori u Hrvatskoj, SDP bi osvojio 22,9 posto glasova birača, HDZ 16,9 posto, HSP 9,9, a HNS 7,1 posto biračkog tijela. Za neku drugu političku stranku odlučilo se ukupno 11,7 posto, dok čak 31,6 posto građana Hrvatske ne zna koju bi političku opciju zaokružili na glasačkom listiću. To su rezultati najnovije telefonske ankete zagrebačkog „Večernjeg lista“, provedene 25. i 26. kolovoza na 900 ispitanika iz cijele Hrvatske.

Pored stranaka koje ne prelaze zakonom propisani izborni prag od 5 posto za ulazak u Sabor, primjerice HSS ili HSLS, razloga za zabrinutost najviše ima HDZ koji je samo u odnosu na srpanj izgubio 2,7 posto naklonjenih birača. Uz to, prema redovitim „Večernjakovim“ istraživanjima, HDZ-ova popularnost u stalnom je padu od travnja ove godine. Nezavisni analitičari smatraju kako je najnoviji pad potpore HDZ-u uzrokovan aferom Liburnia, odnosno odlukom vlade o dodjeli dionica opatijskih hotela dvama investicijskim fondovima, koja je pod pritiskom javnosti ipak povučena. Vodeća opozicijska stranka SDP i dalje je zadržala prvo mjesto na rang-listi popularnosti, dok su pravaši Ante Đapića i narodnjaci Vesne Pusić potvrdili svoj treći, odnosno četvrti status na političkoj sceni.

U vrijeme kada su narodnjak Čačić, a potom i pravaš Đapić te SDP-ovac Račan istaknuli svoje kandidature za premijersku dužnost, za prijevremene je parlamentarne izbore 39 posto anketiranih, protivi im se 35,7 posto, a neodlučno je 25,3 posto biračkog tijela. Najpopularniji političar u Hrvatskoj uvjerljivo je i dalje predsjednik države Stipe Mesić, a slijede ga Sanader i Račan. No, Sanader je istovremeno i najnepopularniji političar u zemlji.

Drastični porast neopredijeljenih birača – sada ih je 31,6 posto u odnosu na 23,2 posto u lipnju – za analitičare je potvrda srozavanja povjerenja i u političare i u političke stranke te daljnjeg pada zanimanja građana za sudjelovanje u političkom životu zemlje.