HDZ u potrazi za stabilnom parlamentarnom vecinom
3. prosinca 2003Oglas
Hrvatsko državno izborno povjerenstvo danas je objavilo rezultate izbora za Sabor, koji ce službeni postati nakon što produ žalbeni rokovi. Evo nekoliko podataka: Na izborima je glasovalo 59,59 posto ukupnog broja biraca - dosadašnji ishod od gotovo 69 posto srušio je izrazito slab odziv u 11. izbornoj jedinici - gdje glasuje dijaspora i 12. izbornoj jedinici - gdje se glasuje za zastupnike nacionalnih manjina.
U Saboru ce biti 152 zastupnika - najviše zastupnickih mjesta osvojio je HDZ (66). SDP, koji je u pojedinim izbornim jedinicama izišao s Librom, LS-om i IDS-om, ima 43 mjesta, HNS jedanaest, HSS devet, HSP osam, HSLS-DC tri koliko i Hrvatska stranka umirovljenika, a HDSS ima jednoga zastupnika. Medu parlamentarcima ovoga saziva Sabora samo je 17 i pol posto žena i glavnina zastupnika u dobnoj je skupini izmedu 40 i 50 godina.
Što se dogadalo u proteklih desetak dana od izbora do danas?
Peti parlamentarni izbori rezultirali su velikim povratkom HDZ-a, kome osvojenih 66 mandata jamce dobivanje mandata za sastavljanje osme vlade od osamostaljenja Hrvatske. Pad potpore biraca kljucnim strankama dosadašnje vladajuce koalicije SDP-u i HSS-u nije mogla nadoknaditi pet puta veca zastupljenost Hrvatske narodne stranke, sa 2 na 11 zastupnika, pa je predsjednik SDP-a Ivica Racan, dva dana nakon objave neslužbenih i nepotpunih izbornih rezultata, izjavio kako ta stranka s osvojenih 44 mandata, zajedno s IDS-om, Librom i Liberalnom strankom, nece ni pokušati sastaviti vladu lijevog centra.
Ivo Sanader odmah nakon provedbe izbora zapoceo je pregovore s mogucim koalicijskim partnerima. Nakon potpore troje zastupnika koalicije HSLS-DC, ciji je loš izborni rezultat otežao njegov posao, otvorio je razgovore s HSS-om. No, tek osvojenih 10 mandata umjesto dosadašnjih 17, ali i ocekivanih od 20 do 25 zastupnika u Saboru, doveli su do žestokih podjela u HSS-u i još oštrijih protivljenja koaliranju s HDZ-om, pa je Tomcic morao odustati od ulaska u Vladu i okrenuti se sredivanju stanja u stranci: "Vjerujem da je HSS ovom odlukom poceo izlaziti iz krize koja je došla kao posljedica loših izbornih rezultata, odnosno rezultata koji su ispod naših ocekivanja" izjavio je predsjednik HSS-a.
Predsjednik HSP-a Anto Ðapic koji je, prema predizbornim dogovorima racunao s pozivnicom za vladu, razocaran je dosadašnjom suzdržanošcu HDZ, koja je uslijedila nakon otvorenih poruka iz Europe da bi ulazak te stranke mogao zakociti ocitovanje Unije o hrvatskoj kandidaturi za clanstvo u njenim redovima. Po Ðapicevom mišljenju izguravanje pravaša iz Vlade prijevara je biraca: "Atmosfera se razvodnila i to više ne može krenuti dobro. Nacin na koji je krenulo formiranje vlade, po mom mišljenju, nece rezultirati uspješnošcu te vlade."
Sanader je dosad osigurao 76 od potrebnih 77 mandata za natpolovicnu vecinu u Saboru. Uz potporu koalicije HSLS-DC, nezavisnog Loncara osigurao je podršku tri zastupnika umirovljenika i isto toliko nacionalnih manjina. No, kako stalno isticu u vrhu HDZ-a, Ivo Sanader mandat za sastavljanje Vlade dobit ce tek 11. prosinca, a kako za osiguranje vecine u Saboru ima na raspolaganju 30 dana, uz pravo na još dodatnih mjesec dana, oni su uvjereni kako ce dotad osigurati stabilnu i cvrstu parlamentarnu vecinu.
Sanader, prema izjavama celnika dosadašnje vladajuce koalicije, može racunati na svu njihovu pomoc oko hrvatskog puta u Europsku uniju i NATO. Dio veleposlanika Europske unije u Zagrebu smatra da bi za taj put, ali i stabilnost zemlje bolja bila koalicija HDZ-a i SDP-a. Obje stranke zasad otklanjaju takvu mogucnost, a HDZ je svjestan da Unija i Sjedinjene države žele da Hrvatska što prije popravi odnose sa susjedima. Zbog toga je Sanader, uz euro-prioritete upravo to naveo kao glavne ciljeve nove vanjskopoliticke politike. Ravnatelj Instituta za medunarodne odnose Mladen Stanicic smatra da medunarodna zajednica ima još neke planove s Hrvatskom: "Hrvatska je definitivno otišla iz vizure europske i uopce medunarodne zajednice kao problem ili kako bi se to engleski reklo kao consumer stability, kao potrošac stabilnosti nego nju se vec više gleda kao na proizvodaca stabilnosti u regiji. Prema tome, to je jedan veliki zadatak. Od toga se ne može pobjeci. U tom smislu bi nova vlada trebala taj zadatak prihvatiti da djeluje stabilizirajuce kroz svoju unutrašnju politiku i kroz svoju vanjsku politiku kao na jednu stabilnost u regiji."
Neovisno osigura li Sanader tijesnu ili cvrstu parlamentarnu potporu za novu Vladu, prvi ce joj izazov biti povrat tri i pol milijarde dolara inozemnog duga što stižu na naplatu 2004. godine te što brže povecanje standarda gradana, umornih od cekanja toliko puta obecavanog boljeg života.
U Saboru ce biti 152 zastupnika - najviše zastupnickih mjesta osvojio je HDZ (66). SDP, koji je u pojedinim izbornim jedinicama izišao s Librom, LS-om i IDS-om, ima 43 mjesta, HNS jedanaest, HSS devet, HSP osam, HSLS-DC tri koliko i Hrvatska stranka umirovljenika, a HDSS ima jednoga zastupnika. Medu parlamentarcima ovoga saziva Sabora samo je 17 i pol posto žena i glavnina zastupnika u dobnoj je skupini izmedu 40 i 50 godina.
Što se dogadalo u proteklih desetak dana od izbora do danas?
Peti parlamentarni izbori rezultirali su velikim povratkom HDZ-a, kome osvojenih 66 mandata jamce dobivanje mandata za sastavljanje osme vlade od osamostaljenja Hrvatske. Pad potpore biraca kljucnim strankama dosadašnje vladajuce koalicije SDP-u i HSS-u nije mogla nadoknaditi pet puta veca zastupljenost Hrvatske narodne stranke, sa 2 na 11 zastupnika, pa je predsjednik SDP-a Ivica Racan, dva dana nakon objave neslužbenih i nepotpunih izbornih rezultata, izjavio kako ta stranka s osvojenih 44 mandata, zajedno s IDS-om, Librom i Liberalnom strankom, nece ni pokušati sastaviti vladu lijevog centra.
Ivo Sanader odmah nakon provedbe izbora zapoceo je pregovore s mogucim koalicijskim partnerima. Nakon potpore troje zastupnika koalicije HSLS-DC, ciji je loš izborni rezultat otežao njegov posao, otvorio je razgovore s HSS-om. No, tek osvojenih 10 mandata umjesto dosadašnjih 17, ali i ocekivanih od 20 do 25 zastupnika u Saboru, doveli su do žestokih podjela u HSS-u i još oštrijih protivljenja koaliranju s HDZ-om, pa je Tomcic morao odustati od ulaska u Vladu i okrenuti se sredivanju stanja u stranci: "Vjerujem da je HSS ovom odlukom poceo izlaziti iz krize koja je došla kao posljedica loših izbornih rezultata, odnosno rezultata koji su ispod naših ocekivanja" izjavio je predsjednik HSS-a.
Predsjednik HSP-a Anto Ðapic koji je, prema predizbornim dogovorima racunao s pozivnicom za vladu, razocaran je dosadašnjom suzdržanošcu HDZ, koja je uslijedila nakon otvorenih poruka iz Europe da bi ulazak te stranke mogao zakociti ocitovanje Unije o hrvatskoj kandidaturi za clanstvo u njenim redovima. Po Ðapicevom mišljenju izguravanje pravaša iz Vlade prijevara je biraca: "Atmosfera se razvodnila i to više ne može krenuti dobro. Nacin na koji je krenulo formiranje vlade, po mom mišljenju, nece rezultirati uspješnošcu te vlade."
Sanader je dosad osigurao 76 od potrebnih 77 mandata za natpolovicnu vecinu u Saboru. Uz potporu koalicije HSLS-DC, nezavisnog Loncara osigurao je podršku tri zastupnika umirovljenika i isto toliko nacionalnih manjina. No, kako stalno isticu u vrhu HDZ-a, Ivo Sanader mandat za sastavljanje Vlade dobit ce tek 11. prosinca, a kako za osiguranje vecine u Saboru ima na raspolaganju 30 dana, uz pravo na još dodatnih mjesec dana, oni su uvjereni kako ce dotad osigurati stabilnu i cvrstu parlamentarnu vecinu.
Sanader, prema izjavama celnika dosadašnje vladajuce koalicije, može racunati na svu njihovu pomoc oko hrvatskog puta u Europsku uniju i NATO. Dio veleposlanika Europske unije u Zagrebu smatra da bi za taj put, ali i stabilnost zemlje bolja bila koalicija HDZ-a i SDP-a. Obje stranke zasad otklanjaju takvu mogucnost, a HDZ je svjestan da Unija i Sjedinjene države žele da Hrvatska što prije popravi odnose sa susjedima. Zbog toga je Sanader, uz euro-prioritete upravo to naveo kao glavne ciljeve nove vanjskopoliticke politike. Ravnatelj Instituta za medunarodne odnose Mladen Stanicic smatra da medunarodna zajednica ima još neke planove s Hrvatskom: "Hrvatska je definitivno otišla iz vizure europske i uopce medunarodne zajednice kao problem ili kako bi se to engleski reklo kao consumer stability, kao potrošac stabilnosti nego nju se vec više gleda kao na proizvodaca stabilnosti u regiji. Prema tome, to je jedan veliki zadatak. Od toga se ne može pobjeci. U tom smislu bi nova vlada trebala taj zadatak prihvatiti da djeluje stabilizirajuce kroz svoju unutrašnju politiku i kroz svoju vanjsku politiku kao na jednu stabilnost u regiji."
Neovisno osigura li Sanader tijesnu ili cvrstu parlamentarnu potporu za novu Vladu, prvi ce joj izazov biti povrat tri i pol milijarde dolara inozemnog duga što stižu na naplatu 2004. godine te što brže povecanje standarda gradana, umornih od cekanja toliko puta obecavanog boljeg života.
Oglas