Hoće li EU ukinuti oznaku "Made in Germany"?

"Ne držim ništa do toga jer to stvara samo više birokracije." Ono zbog čega je predsjednik Njemačkog društva za kvalitetu (DGQ) Jürgen Varwig ljut je plan Europske komisije o uvođenju novih odredaba za stavljanje natpisa "Made in Germany" na proizvode.

Dosad je svaki proizvođač smio taj natpis, koji je postao znakom kvalitete, staviti na svoj proizvod "ako je njegov bitni dio proizveden u Njemačkoj", pojašnjava Volker Treier iz Njemačkog saveza industrijskih i trgovinskih komora (DIHK).

Zajamčena kvaliteta

Ali, taj znak je više od oznake podrijetla, naglašava Jürgen Varwig. "Iza toga stoji obrada, pouzdanost, dugotrajnost - sve što se može označiti kvalitetom. I čovjek kupuje imidž, primjerice njemačku inženjersku vještinu."

Prema procjenama znak "Made in Germany" bi mogao biti vrijedan više od 100 milijarda eura jer se poduzeća i potrošači odlučuju za kupovinu skuplje njemačke robe, a ne za jeftinije proizvode iz drugih zemalja. Planovi EU-a ugrožavaju tu poziciju, smatra Varwig. "Sad dolaze neki briselski birokrati i kažu, to nam treba da možemo naplaćivati carinu."

Prema željama Europske komisije ubuduće bi svaki proizvođač od početka morao točno dokumentirati u kojoj zemlji je učinjen koji korak u proizvodnji - i onda izračunati u kojoj zemlji je napravljen najveći dio. Rezultat bi bio osnova za visinu carine, prema novom carinskom kodeksu Europske unije koji bi krajem ove godine trebao stupiti na snagu. "Tada bismo imali faktično prebacivanje osobina kvalitete na carinske propise", kritizira predsjednik Njemačkog društva za kvalitetu Varwig.

Dodatni troškovi bez koristi

I Savez industrijskih i trgovinskih komora DIHK želi zadržati dosadašnje propise, jer se dragovoljno stavljanje oznake "Made in Germany" pokazalo uspješnim, kaže stručnjak za vanjsku trgovinu Treier. "Ako dođe do prijepora, onda to mora biti dokazano. To je poticaj da oznaku ne stavljam olako na svoj proizvod." Obvezujuće označavanje koje predviđa Europska unija osobito bi za srednje-velika poduzeća stvorilo nove troškove, a da potrošači ne bi imali veće sigurnosti o podrijetlu proizvoda.

S takvim gledanjem na stvar ne slaže se odvjetnik iz Freiburga Morton Douglas, stručnjak za marke i tržišno natjecanje. "Mislim da to ne pogađa u prvom redu srednja poduzeća, nego velika, koja više nabavljaju u inozemstvu. Oni će možda rjeđe moći koristiti oznaku "Made in Germany". Srednja poduzeća koja često više proizvode sama znat će se s time nositi."

Zašto sad?

DIHK i DGQ pretpostavljaju da se iza prijedloga Komisije možda krije i protekcionistički motiv. Naime, da se južne članice EU-a koje su u krizi navođenjem podrijetla proizvoda mogu bolje nositi s jeftinom konkurencijom iz jugoistočne Azije. Sljedeći korak bi mogao biti da se navođenje zemlje podrijetla pretvori u "Made in EU". Takav razvitak bi za dobro stojeću izvoznu naciju Njemačku bio krajnje problematičan, smatra predsjednik DGQ-a Varwig: "Mi, naravno, želimo da Europa kao cjelina napreduje, to je po sebi razumljivo. Ali, to se mora događati tako što će sve zemlje pojačati svoju konkurentnost. A to se ne može postići tako što će se odjednom promijeniti pravila."

Novo određivanje ciljeva

Wolfgang Grupp, šef proizvođača odjeće Trigema, drži da je obvezatno navođenje zemlje podrijetla dobro. To poduzeće već odvijek sve svoje artikle proizvodi u Njemačkoj. Iz inozemstva nabavlja samo sirovine koje ovdje ne rastu, kao što je pamuk. Po njegovom mišljenju, Njemačka kao ni Europa nema potrebe ulaziti u razornu borbu s jeftinom konkurencijom s Dalekog istoka. Moraju se samo ciljevi nanovo definirati. "Ne moram biti najveći proizvođač automobila na svijetu, ali moram proizvoditi najbolji automobil na svijetu. Mi moramo biti u stanju proizvesti svaki proizvod i to tako da bude najbolji."

Iskustva iz njegove branše pokazuju da mnoga poduzeća koja su otišla u zemlje niskih proizvodnih troškova sad lošije stoje nego prije, a neka su i propala, napominje Grupp.

Mnogo buke ni za što?

Još će neko vrijeme proći dok na snagu stupe odredbe koje bi mogle ugroziti znak kvalitete "Made in Germany". Jer, prijedloge Europske komisije najprije mora odobriti Europski parlament i zemlje članice EU-a.

Volker Treier iz Njemačkog saveza industrijskih i trgovinskih komora preporuča drukčiji postupak: "Najbolje bi bilo taj čitav prijedlog baciti u koš za smeće, jer nije vidljivo gdje se tim naumom povećava sigurnost proizvoda. Dosad se potrošači nisu bunili što svi proizvodi nemaju oznaku 'Made in ...'."