Hoće li Libija za BiH ostati 'obećana zemlja'?

U Bosni i Hercegovini se s velikom pozornošću prate događaji u Libiji jer je u toj zemlji poslovno angažirano 17 bosansko-hercegovačkih tvrtki. Procjenjuje se da ukupna vrijednost njihovih ugovora iznosi oko milijardu eura, što za bosansko-hercegovačke prilike nije mala svota. Među najvećim bosansko-hercegovačkim izvođačima radova u Libiji su kompanije Energoinvest, Hidrogradnja i Širbegović-grupa, za čije su se poslovne angažmane u toj zemlji zalagali i bivši članovi Predsjedništva BiH Sulejman Tihić i Haris Silajdžić.

Libijski vlastodržac Muamer Gadafi namjeravao je financirati preostale radove na upravnoj zgradi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu (dio novca već je uplaćen), pa je ovaj objekt trebao nositi ime libijskog vođe.

Poslovi s naftom

Profesor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i politički analitičar Ahmed Alibašić kaže da su bosansko-hercegovački kontakti s Libijom bili vezani uglavnom za ono što je u toj zemlji bilo i najatraktivnije, petro-dolare. Po tome se, kaže prof. Alibašić, BiH ni po čemu nije razlikovala od zapadnih zemalja koje su 2003. godine "vratile režim Muamera Gadafija u međunarodne tokove". "Što se tiče naših firmi i drugih angažmana, vjerujem da će doći do zastoja jer će trebati vremena da se Libija dovede u red. Možda će nakon svega načini dobivanja poslova u Libiji biti drugačiji, jer neće biti dovoljno izboriti se za naklonost samo jednog čovjeka", kaže Alibašić.

Gubici bosansko-hercegovačkih kompanija zbog krize u Libiji još nisu dramatični, ali bi mogli biti ako kriza potraje. Prema analitičarima, Libija je obećana zemlja za BiH, no hoće li to i ostati ako Muamer Gadafi ode s političke scene?

Jedva čekaju normalizaciju

Pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH Zoran Perković kaže da su dobri odnosi s Libijom strateški cilj BiH te da "prijateljstvo sa jednim narodom treba odvajati od odnosa sa režimom". "Imamo značajne poslove velikog broja naših kompanija i želimo zadržati prijateljske odnose s Libijom. Kao prijateljska zemlja, zainteresirani smo da se ova situacija rasplete na demokratski način", kaže Perković.

Predstavnici bosansko-hercegovačkih tvrtki, među kojima je i tehnički direktor Širbegović-grupe u Libiji Muhidin Alibegović, jedva čekaju normalizaciju prilika. "Pratit ćemo stanje i po smirivanju situacije vraćamo se realizaciji naših ugovora", kaže Alibegović.

U trenutku izbijanja krize u Libiji je bilo oko 1.500 bosansko-hercegovačkih građana. Zbog straha od nereda mnogi su napustili tu zemlju, a evakuacija je još uvijek u tijeku. Želju da ode iz Libije izrazilo je oko 750 građana BiH, većinom radnika bosansko-hercegovačkih tvrtki.

Autor: Samir Huseinović

Odg. urednik: Anto Janković