Hoće li zagrebački studenti dizajna završiti na ulici?

Nakon višemjesečnih natezanja i premišljanja, Grad Zagreb odlučio je ne otkupiti denacionalizirani prostor u Frankopanskoj ulici u Zagrebu, kojim se koristi Studiji dizajna. Takva odluka izazvala je veliku zabrinutost u akademskim krugovima, ali i šire jer je taj odjel Arhitektonskog fakulteta formalno ostao bez krova nad glavom, a studenti, koji – napomenimo – poslove bez problema pronalaze već za vrijeme studiranja - bez mogućnosti da steknu zasluženu diplomu:

"22. srpnja studij je definitivno i formalno ostao bez prostora, a tog istog dana smo na Gradskom poglavarstvu očekivali spasonosnu odluku da grad to kupi", objašnjava voditelj studija dizajna Stipe Brčić te naglašava da se od Grada tražilo samo da prostor otkupi i potom ga iznajmljuje studiju čije bi troškove plaćalo Ministarstvo znanosti kako je to bilo proteklih 15 godina. Prije gotovo 7 mjeseci prijedlog otkupa prostora stigao je čak i do hrvatske Vlade no službenog stajališta još nema.
Objašnjenje zagrebačke gradonačelnice Vlaste Pavić nije dostupno zbog godišnjih odmora, no svoje mišljenje o slučaju studija dizajna ima član poglavarstva za upravljanje imovinom Srečko Ferenčak:

"Ja smatram da je šteta da Grad taj prostor ne kupi iz više razloga: cijena je izuzetno povoljna još uvijek, a smanjili bi i veliku kulturnu štetu."

Daljnjim odlaganjem, a da i ne spominjemo odbijanje, otkupa prostora situacija se nepovratno komplicira:

"Gradski ured je dao prijedlog da se taj prostor kupi za 1891 euro po kvadratnom metru. Svaki imalo upućen građanin Zagreba zna da su cijene prostora na toj lokaciji 5 do 10 tisuća eura. Prema tom potpuno je jasno da je cijena povoljna", poručuje Ferenčak i dodaje da je još bolja prilika bila propuštena prije godinu dana..

"…kad smo mogli kupiti sve zajedno sa poslovnim prostorima koji nisu bili useljivi. U međuvremenu vlasnici su iselili zakupce, uredili fasadu i traže znatno višu cijenu."

Voditelj studija Brčić naglašava da ga je duboko razočaralo što je izostala i potpora ministra znanosti Primorca s kojim se nije čak uspio ni osobno sastati, a na zatvorena vrata naišao je i u mnogim drugim više ili manje nadležnim uredima. Stoga je jedino što je Brčiću preostalo bilo potražiti podršku sličnih škola u inozemstvu te međunarodne stručne javnosti:

"…ali idemo i s apelom da prime neke naše studente. Ovih se dana, naime, javljaju zabrinuti studenti i roditelji s pitanjem gdje će završiti školovanje. Mi smo zamolili škole da ako se ti studenti njima prijave da im priznaju dosadašnji tijek studiranja kako bi mogli nastaviti obrazovanje. No, oni će, naravno, tim školama morati platiti vrlo visoke školarine."

Na koji način se ured zagrebačke gradonačelnice odnosi prema ovome slučaju govori i objašnjenje zašto je kasnila nedavna konferencija za novinstvo gradonačelnice na kojoj je bilo riječi o studiju dizajna:

"Presica je kasnila jer se kod gradonačelnice vijećalo smijem li ja prisustvovati, pa su mi onda prenijeli njihovu odluku da mogu biti tamo, ali da ne smijem postavljati pitanja, komentirati i razgovarati s novinarima", ispričao je Stipe Brčić kojega su takve metode ostavile bez teksta.
Izostanak potpore gradskih i državnih dužnosnika toliki je da se opravdano može postaviti pitanje: kome je zagrebački studij dizajna trn u oku? Cijena kvadratnoga metra u centru grada jest visoka, no kupovina novoga, možda jeftinijeg prostora kojega bi trebalo opremiti i urediti prema specifičnim stručnim zahtjevima takve škole sigurno bi višestruko nadmašila cijenu sadašnje investicije. Danas kada se Hrvatska bori za zadržavanje svakoga visoko obrazovanoga stručnjaka u zemlji, takvo postupanje, koje će mlade ljude prisiliti da školovanje nastave u inozemstvu gdje će mnogi zatim i ostati, doista je nemoguće shvatiti. Vodeći ljudi studija uspjeli su, zahvaljujući razumijevanju vlasnika nekretnine, isposlovati još malo vremena - novi rok za iseljenje je 1. rujna, do kada će se, nadajmo se, gradska odluka ipak preispitati.