Hobi važniji od etničkog porijekla

U društvenom okruženju doseljenika – takozvanom miljeu – etničko porijeklo i aktualne životne prilike igraju manje važnu ulogu, nego što se dosad slutilo. To proizlazi iz upravo objavljene, jedinstvene studije takve vrste na svijetu, nastale na poticaj više ustanova, organizacija i udruga iz politike, medija i civilnog društva, prema kojoj se migranti u Njemačkoj daju razvrstati u osam skupina: od tradicionalno ukorijenjenih, «gastarbajterskih», do prilagođenih, višekulturnih i hedonističkih.

«Ljude iz istoga miljea koji dijele individualni sustav vrijednosti, način života i estetske sklonosti – unatoč različitom porijeklu – više toga povezuje međusobno, nego sa zemljacima iz drugih miljea», ustvrdio je na predstavljanju rezultata istraživanja danas u Berlinu državni tajnik u Ministarstvu obitelji, starijih, žena i mladih Gerd Hoofe. Drugim riječima: Između dvojice zaljubljenika u teatar – jedan doseljenik iz Afrike, drugi s Balkana – vlada prisniji odnos nego među dvojicom zemljaka različitih interesa i svjetonazora.

Precijenjen utjecaj vjere na migrante

«Faktori poput etničke pripadnosti, vjere ili doseljeničke povijesti utječu, doduše, na kulturu svakodnevlja, ali u konačnici nisu od značaja za izgradnju identiteta», kaže Hoofe. Studija pokazuje i da je ravnopravnost spolova kao jedna od središnjih tekovina novog društva čvrsto usiderna među migrantima koji uživaju dobru naobrazbu i ekonomski su dobro integrirani.

Hoofe je raščistio i s još jednom predrasudom: «Utjecaj vjere na životni položaj migranata je, prema nalazu studije, precijenjen.» Većini doseljeničkih miljea je – svakome na svoj način te suprotno uvriježenom mišljenju – zajednička i spremnost na integraciju u njemačko društvo, ali «polažu značaj na očuvanje svojih kulturnih korijena», ističe Hoofe. Kvalitativno određenje životnog položaja migranata u Njemačkoj do idućeg ljeta bit će upotpunjeno i statističkim podacima o veličini pojedinih miljea.